U rubrici Knjiga Sedmice JU Gradska biblioteka Tivat ovog ponedjeljka preporučujemo roman poznatog italijanskog pisca Antonija Skuratija “M. Sin veka” (Laguna, Beograd 2021.).
“M. Sin veka” je prvi roman o fašizmu u kojem je glavni lik Benito Musolini.
Musolini je poput zvijeri: osjeća vrijeme koje dolazi. Nanjušio ga je. Nanjušio je iscrpljenu Italiju, umornu od demokratije u agoniji i nesposobnih političarȃ koji sudjeluju u njenoj propasti. Zato se stavlja na čelo paravojnih milicijȃ, prestupnikȃ, palikućȃ i “čistokrvnih fašistȃ”, koji su najopasniji i najsuroviji. U izvještaju Službe državne bezbjednosti iz 1919. godine opisan je kao “inteligentan, snažne građe, iako boluje od sifilisa, sladostrastan, emotivan, smion, neko kome se ljudi na prvi pogled dopadnu ili ne dopadnu”. On je Benito Musolini, bivši socijalistički vođa izbačen iz partije, neumorni politički agitator, direktor malog opozicionog lista.
Bio bi romaneskni lik da Italiju nije zavio u crno. Istoriografija je secirala svaki aspekt njegovog života. Niko, međutim, nikada nije govorio o njemu i fašizmu u romanu. I to u romanu u kome ništa nije izmišljeno o periodu od 1919. do 1925., u kome Musolini iznosi svoje mišljenje o D’Anunciju, Margeriti Sarfati, Mateotiju, i o mnoštvu skvadristȃ, arditȃ, socijalistȃ i anarhistȃ tog doba.
Rezultat je dokumentarni roman, impresivan po broju izvorȃ koje autor koristi kao i utisku koji ostavlja. Pišući roman o fašizmu, Skurati otkriva decenijama potiskivanu stvarnost istovremeno obnavljajući danas prijeko potrebno nasljeđe antifašizma.
Izvod iz recenzijȃ:
“Roman koji je Italija čekala decenijama. Remek-djelo”. Roberto Savijano
“Pripovjedački eksperiment kakav niko dosad nije pokušao da izvede u italijanskoj književnosti”. Venerdì di Repubblica
“Skurati je ovim romanom dosegao umjetničku zrelost nekoga ko konačno gleda u lice svom demonu i može da ga nazove pravim imenom”. Corriere della Sera
Već sama činjenica da je ovaj Skuratijev roman 2019. dobio prestižnu italijansku književnu nagradu “Strega” svakako će motivisati nekog od naših čitalacȃ da dođe do Gradske biblioteke Tivat, te da ga posudi i pročita. A nikako, u pravcu motivacije za čitanje ovog romana, ne treba potcijeniti ni istorijski momenat okupacije Boke Kotorske i Crne Gore od strane fašističke Italije u Drugom svjetskom ratu. S poštovanjem, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat Miomir Abović
