Kako smo došli iz apoteke u butik i butigu?

Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Dubravke Ivšić-Majić “Kako smo došli iz apoteke u butik i butigu?”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.

Riječ apoteka (u hrvatskom jeziku sinonim riječi apoteka je riječ ljekarna, građena od slavenskih jezičnih sredstavâ) je posuđenica iz grčkog (ἀποθήκη (apothḗkē)) ‘sprema, žitnica’). U b/c/h/s jezik ta riječ dospjela je uz posredovanje latinskog apothēca ‘skladište, spremište’ i, možda, njemačkog Apotheke. Lik apoteka u hrvatskom jeziku posvjedočen je od XVIII stoljeća. Ranije je, pak ‒ od XVII stoljeća ‒ zabilježen lik apateka u kajkavskim tekstovima. Taj je lik u hrvatski dospio možda uz posredovanje bavarskih njemačkih govorâ. Preko latinskog apothēca grčka riječ posuđena je i u mađarski patika ‘ljekarna’, a iz mađarskog u neke hrvatske govore, usp. kajkavski i štokavski pateka. Grčka riječ ἀποθήκη izvedenica je od glagola ἀποτίθημι (apotíthēmi) ‘odlagati, spremati’. Taj glagol složen je od prefiksa ἀπο- (apo-) ‘od’, koji je postao od indoevropskog *h₂epo (od čega je i b/c/h/s predlog po), i glagola τίθημι (títhemi) ‘staviti’, koji je pak postao od indoevropskog korijena *dʰeh₁- ‘staviti, položiti’ (od kojeg je i b/c/h/s djenuti, latinski facio ‘činiti’). Doslovno značenje grčke složenice ἀποθήκη bilo bi ‘mjesto na koje se odlaže’. U srednjem vijeku značenje je preneseno preko ‘skladište’ na ‘trgovina mješovitom robom’ i ‘trgovina u kojoj se priređuju i prodaju lijekovi’. Prve apoteke u Evropi pojavljuju se u XII stoljeću u italijanskim gradovima. U hrvatskim primorskim gradovima apoteke se otvaraju od XIII stoljeća (prva se spominje u Trogiru 1271. g.), a od XIV stoljeća spominje se apoteka na zagrebačkom Griču. Grčka riječ dospjela je i u romanske jezike, u kojima se zadržalo značenje ‘trgovina mješovitom robom’. U italijanskom je grčki ἀποθήκη dalo bottega ‘prodavnica, trgovina’, a iz italijanskog riječ je posuđena u hrvatski, pa se u primorskim govorima za ‘prodavnicu, trgovinu’ govori butiga. U francuskom je ἀποθήκη dalo riječ boutique (vjerovatno uz posredovanje provansalskog), što je posuđeno u b/c/h/s kao butik. U francuskoj riječi značenje ‘trgovina’ specijalizovano je na ‘(malena) prodavnica modne odjeće i obuće’. Sličan pomak značenja ‘skladište, spremište’ > ‘trgovina’ postoji i u ruskoj riječi магазин ‘trgovina’, što je preko italijanskog magazzino posuđeno iz arapskog mahāzin (mn.) ‘skladište’. I b/c/h/s riječ magazin, koja je takođe posuđenica iz italijanskog magazzino, osim češćeg značenja ‘(ilustrovani) časopis’ ima i značenje ‘skladište’, a donedavno su se i robne kuće nazivale robnim magazinima. Drugi dio grčke riječi, -θήκη (-thḗkē), osim kao sufiks u grčkom postoji i kao samostalna riječ θήκη (thḗkē) ‘kovčeg, škrinja, ormar’. Grčka riječ θήκη posuđena je u latinski kao thēca ‘kutija, omot, korice’, a poslije i u b/c/h/s kao teka ‘bilježnica’. Još su se u grčkom sufiksom -θήκη tvorile brojne složenice, od kojih su neke dospjele u evropske jezike pa u b/c/h/s, npr. biblioteka od βιβλιοθήκη (bibliothḗkē) ‘zbirka knjigâ, knjižnica’ ili hipoteka od ὑποθήκη (hypothḗkē) ‘polog’. Sufiks -thēkē u značenju ‘spremište, zbirka’ postao je produktivan u evropskim jezicima, pa su njime i u novije doba tvorene mnoge riječi, npr. gliptoteka ‘zbirka izrezbarenog (tj. kipovâ)’, pinakoteka ‘zbirka slika’, vinoteka ‘zbirka ili spremište vina’, fonoteka ‘zbirka zvukovnih zapisâ’, videoteka ‘zbirka videosnimakâ’, kinoteka ‘zbirka filmovâ’, diskoteka, izvorno ‘zbirka gramofonskih pločâ’, i još najnovija – datoteka ‘zbirka ili spremište podatakâ’. Ovim završavamo jezičnu šetnju od apoteke do butika i butige, uz kraća zaustavljanja kod biblioteke, vinoteke i kinoteke.