Među ostalim udžbenicima i priručnicima svakog učenika nalazi se i atlas, knjiga zanimljiva i neobična. Razgledajući atlas, možemo prelijetati s kraja na kraj svijeta bez avionâ, ploviti plavim morskim prostranstvima bez brodovâ i kormilarâ, jednim pogledom, poput astronautâ, možemo obuhvatiti čitave kontinente i okeane, posmatrati gradove, planine i rijeke.
Ali, zanimljiviji od svega toga je sam naziv te čudnovate knjige. On je nastao prije nekih četiri stotine godinâ.
Kako su se zbirke geografskih karatâ ranije zvale, teško je reći bez posebnih istraživanjâ. Zna se, međutim, da se od 16. stoljeća one nazivaju atlasima. Tada je, naime, veliki njemački geograf Gerhard Merkator objavio – u to vrijeme veoma poznatu i cijenjenu – zbirku geografskih karatâ svijeta. Na koricama te knjige bio je nacrtan mitski gorostas Atlas sa nebeskim svodom na plećima.
Atlas (ili, kako su ga drukčije zvali, Atlant) bio je inače, prema starim grčkim legendama, jedan od Titanâ, koji su se borili protiv silnoga boga gromovâ i munjâ, Zevsa. Zbog toga grijeha kažnjen je da vječito nosi nebeski svod na plećima. Tako je prikazan i na Merkatorovoj zbirci. I upravo po toj slici kasnije su se sve zbirke geografskih karatâ – imale na sebi lik Atlanta ili ne – počele nazivati atlas. Legendarni grčki junak Atlas ili Atlant nije poznat u geografiji samo po tome što su njegovim imenom nazvane zbirke geografskih karatâ. Njegovo ime nosi i jedna planina u sjevernoj Africi (Atlas) i jedan od najvećih okeanâ na svijetu (Atlantski okean ili Atlantik).
Rekli smo već da se gorostas Atlas zvao drukčije Atlant (sa t na kraju), a ne Atlan. Zato treba dobro paziti da nam se u moru slovâ koje ispisujemo ne izgubi to krajnje –t, da se slučajno ne ogriješimo o nesretnog Atlanta, pa da umjesto Atlantski (sa t) napišemo Atlanski okean (bez t).
Kad smo već kod riječi okean, da dodamo i to da se posebne zbirke karatâ okeanâ i morâ u nauci ne nazivaju atlasi, nego neptuni (po imenu starorimskog boga mora Neptuna). To, međutim, i nije toliko važno, jer se u našim školskim atlasima nalazi sve – i kontinenti i okeani.
LITERATURA:
- Milan Šipka – Priče o rečima, Prometej, Novi Sad 2007
