Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Barbare Kovačević “Basne kao izvorište frazemâ”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
Frazemi vaditi kestene (kestenje) iz vatre, kititi se tuđim perjem i loviti u mutnom u b/c/h/s jeziku vrlo su česti. Iako na prvi pogled možemo pomisliti da su oni jednostavno motivisani slikom ili čovjekovim posmatranjem životinjskog svijeta, frazeološka istraživanja (Elisabeth Piirainen ‒ “Widespread Idioms in Europe and Beyond”) pokazala su da su motivisani basnama, tj. kratkim pričama u prozi ili stihovima u kojima su glavni likovi u prvom redu životinje koje imaju ljudske osobine. U njima se alegorički ocrtavaju odnosi među ljudima, izruguje se ljudskim slabostima i manama te donose moralne pouke. Frazemi motivisani basnama i životinjskim likovima iz basni uglavnom pripadaju animalističkoj frazeologiji čak i kad ne sadržavaju nijednu zoonimnu ili zoosomatsku sastavnicu po kojoj bismo ih odmah doveli u vezu sa životinjskim svijetom. Animalistički frazemi primarno su oni frazemi koji u svom sastavu imaju naziv za životinju (npr. debeo kao svinja), životinjsku pridjevsku sastavnicu (npr. mačji kašalj), naziv za životinjski dio tijela (npr. podviti rep), te ostale sastavnice vezane uz životinjski svijet kao što su: nazivi dodatakâ, pribora ili mjestâ povezanih sa životinjama (držati nekog na kratkoj uzici, staviti/stavljati brnjicu na gubicu, trčati kao na solilo), nazivi staništâ i nastambi (živjeti u svinjcu, živjeti kao u kavezu, dirnuti/dirati (taknuti) u osinjak), nazivi životinjskih proizvodâ koji ne zahtijevaju preradu (kao pčele (pčela) na med [lijepiti se, letjeti, hrliti i sl.]) te nazivi koji sadržavaju glagole čije se primarno leksičko značenje odnosi na životinje (glodati golu kost, i bika bi neko pomuzao) ili onomatopejske riječi (bilo je piju-piju nekom).
Kestenje i vatra
Frazem vaditi (izvlačiti) kesten (kestenje) iz vatre sa značenjem ‘izlagati se neugodnosti umjesto nekog, snositi posljedice nečijih postupakâ, biti kažnjen umjesto nekog; popravljati tuđe pogreške’ internacionalnog je karaktera i smatra se da je kalkiran prema francuskom frazemu tirer les marrons du feu pour quelqu’un pa ga nalazimo u mnogim evropskim jezicima (engleskom to pull someone’s chesnuts out of fire for someone, njemačkom für jemanden die Kastanien aus dem Feuer holen, italijanskom togliere (cavare) le castagne dal fuoco a (per) qualcuno, ruskom таскать каштаны из огня, češkom tahat za někoho kaštany z ohně, poljskom wyjmować za kogoś kasztany z ognia). Ishodište tog frazema je basna “Majmun i mačak”, u kojoj je majmun ‒ u želji da se domogne pečenih kestenâ i pritom ne opeče ‒ nagovorio mačka da za njega svojim šapama vadi vruće kestene iz vatre. Ta basna najpoznatija je u obradi francuskog književnika iz XVII stoljeća – Žana de Lafontena, a izvori joj se mogu pronaći u starim orijentalnim pričama koje su još od srednjovjekovlja doživljavale adaptacije u evropskim jezicima, pa je i lik majmuna nekad zamijenjen likom lisice, koja je u evropskim okvirima svakako bila prepoznatljivija životinja od majmuna i koja je na glasu po svom lukavstvu. U nekim obradama te basne i lik mačka zamijenjen je likom psa, ali navedene promjene nisu zabilježene u frazeologiji. Prema navedenoj basni nastao je i engleski frazem cat’s paw, a u francuskom i italijanskom jeziku postoje podudarni frazemi tirer les marrons du feu avec la patte du chat i cavar le castagne dal fuoco con la zampa del gatto, u kojima je naglašena slika mačjih šapâ.
Tuđe perje
Frazem okititi se / kititi se tuđim perjem sa značenjem ‘prikazati/prikazivati tuđe zasluge kao svoje, pripisati/ /pripisivati sebi tuđe misli (djela), plagirati’ utemeljen je na Ezopovoj basni Zevs i ptice, u kojoj se vrana (kao predstavnik ptice koja nije poznata po prekrasnom ili raskošnom perju), svjesna svojih nedostatakâ i nesavršenosti, želi pojaviti pred Zevsom noseći perje koje pripada drugim pticama da bi je on zapazio kao najljepšu i proglasio kraljicom pticâ. Da bi došla do tuđeg perja, vrana je vrebala druge ptice koje su došle na rijeku da operu svoje perje, pokupila je njihovo otpalo perje, prilijepila ga je na sebe i tako se uljepšala. Kad je došao dan izbora i odluke, ptice su se okupile pred Zevsom, koji u prvi mah nije uočio prevaru i zamalo je vranu koja se razmetala tuđim perjem proglasio najljepšom. Ostale ptice uočile su prevaru, svaka joj je oduzela svoje perje i tako je razotkrivena istina. I ovu basnu su u evropskim okvirima mnogi autori dorađivali, pa se u nekim varijantama vrana (ili neka druga ptica iz porodice vranâ: svraka, čavka, šojka) okitila paunovim perjem ili se gavran okitio labuđim perjem. Basnu je obradio i Lafonten pod naslovom Le geai paré des plumes du paon i kod njega se šojka kiti paunovim perjem. Frazem okititi se / kititi se tuđim perjem pojavljuje se u mnogim evropskim jezicima (francusko se parer des plumes de paon, englesko to adorn oneself with borrowed plumes / to strut in borrowed plumes, njemačko sich mit fremden Federn schmücken, italijansko vestirsi/coprirsi con le penne del pavone, rusko рядиться в чужие перья, češko chlubit se cizím peřím, poljsko stroić się w cudze piórka) I, za razliku od prethodnog frazema u kojem zamjena životinje u različitim varijantama basne nije uticala na promjenu u frazemu, ovdje postoji variranje. U nekim evropskim jezicima naglašena je činjenica da je perje ukradeno, a u drugima da je posuđeno, dok se u nekima ne govori o perju, nego o perjanici. U bugarskom i grčkom jeziku perje je zamijenjeno lovorikom, koja simbolizuje slavu, pobjedu, besmrtnost i vječnost.
Lov u mutnom
Frazem loviti u mutnom sa značenjem ‘koristiti se nesređenim prilikama za svoju (vlastitu) korist, bogatiti se (postizati uspjeh ili druge ciljeve) na pravno nedopušten način; nastojati iskoristiti nejasnu situaciju da bi se izvukla neka korist’ motivisan je starom ribarskom praksom zamućivanja vode, pri čemu su ribe prisiljene isplivati na površinu da bi uzele zraka i tako budu lako uhvaćene. Ovaj frazem još od antičkih vremenâ pojavljuje se u više izvorâ, a za njegovo širenje najzaslužnija je jedna Ezopova basna (VI stoljeće prije Krista) o ribaru koji je mutio vodu udarajući štapom po njoj. Toj ribolovnoj praksi svjedoči i stara vrlo popularna srednjovjekovna latinska poslovica Vulgo enim dicitur: Aqua turbida piscosior est (Narod kaže: Mutna voda je bogatija ribom.), koja je zabilježena u zbirci Petrusa Godofredusa iz 1555. godine, a u svoju zbirku Adagia u obliku Piscatur in aqua turbida (loviti u mutnoj vodi) uvrstio ju je i Erazmo Roterdamski 1579. godine (pariško izdanje). Popularnost i prevođenje Ezopovih basni na latinski, a poslije i na druge evropske jezike stvorili su plodno tlo za prihvatanje toga frazema u mnogim evropskim jezicima (francusko pêcher en eau trouble, italijansko pescare in aque torbide, englesko to fish in troubled/muddy waters, njemačko im Trüben fischen, rusko ловит рыбу в мутной воде, češko lovit v kalných vodách, poljsko łowić ryby w mętnej wodzie).
LITERATURA:
- Barbara Kovačević – Basne kao izvorište frazemâ, Hrvatski jezik, vol. 4, no.3, Zagreb 2017.
