JU Gradska biblioteka Tivat i ove srijede ima zadovoljstvo da naše čitateljke i čitaoce obavijesti da im poklanjamo tri vrijedna djela svjetske i južnoslavenske književnosti. Novina od ove srijede- koja će trajati niz narednih sedmicâ- jeste to što će treća knjiga-poklon biti jedno od vrijednih djelâ dječije književnosti.
Prva knjiga koju poklanjamo ove srijede je sjajni roman „Berlin Aleksanderplac“ Alfreda Deblina. Alfred Deblin (Štetin, 1878. – Emendingen, 1957.) bio je poznati njemački pisac, esejista i ljekar, najpoznatiji upravo po svom romanu „Berlin Aleksanderplac“ (1929). Plodan pisac čije djelo obuhvata više od pola stoljeća i širok spektar književnih pokretâ i stilovâ, Deblin je stvaralac koji je jedna od najznačajnijih figurâ njemačke književne moderne. Njegova djela karakteriše snažna kritika društva i elementi fantazije. Napisao je više od deset romanâ u žanrovskom rasponu od istorijskih romanâ preko naučne fantastike do romanâ o modernom velegradu. Takođe je napisao nekoliko dramâ, radio-dramâ i scenarijâ, kao i mnoštvo esejâ o politici, religiji, umjetnosti i društvu. Prvi roman „Tri skoka Vang-luna“ objavio je 1915. Predsjednik Društva pisacâ Njemačke postao je 1924. Kada su nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj, emigrirao je u Pariz, gdje je 1936. dobio francusko državljanstvo. „Amazonsku trilogiju“ napisao je 1937. Kada su Nijemci okupirali Francusku, preselio se u Holivud. Tu se 1941. preobratio u katoličanstvo. Poslije rata vratio se u Evropu i živio je u Njemačkoj i Francuskoj. Njegov posljednji roman „Hamlet ili kraj duge noći“ objavljen je 1956. godine, godinu dana prije njegove smrti.
Suština sižea “Berlin Aleksanderplaca” ogleda se u sljedećem: Franc Biberkopf 1928. pušten je iz zatvora, gdje je služio kaznu za ubistvo djevojke sa kojom je živio. Po izlasku na slobodu suočava se sa Berlinom: gradom nasilja, političkih i ekonomskih previranjâ, inflacije, nezaposlenosti, rastućeg nacizma. Franc se zaklinje da će voditi pošten život, ali upoznaje beskrupuloznog kriminalca Rajnholda. Od tog susreta za Franca počinje spor i zastrašujući silazak u pakao.
Oko Deblinove priče o Francu Biberkopfu razvija se portret modernog velegrada kroz asocijativnu struju citatâ i glasovâ – od Biblije do ljekarskog recepta, od Šilera do vremenske prognoze, od metafizičkih dijalogâ sa Smrću do šlagerâ.
Svojim megafonskim zvukom miliona glasovâ kojim dočarava tempo metropole dvadesetih godinâ prošlog stoljeća, “Berlin Aleksanderplac” pripada najznačajnijim svjetskim romanima.
Druga knjiga koju poklanjamo ove srijede je zbirka maestralnih pripovijedakâ „Enciklopedija mrtvih“ kultnog jugoslavenskog pisca Danila Kiša. Zajednička tema svih pripovijedakâ u “Enciklopediji mrtvih” je istorija smrti koja je u ovom djelu prikazana u različitim istorijskim, kulturnim i ideološkim dimenzijama i obrađena je u različitim okolnostima i oblicima još od biblijskih vremenâ pa do današnjeg dana. Svaka pripovjetka ima svoje junake koji se ne pojavljuju u ostalim pričama, kao i različito prostorno i vremensko određenje. Jedino što je zajedničko je smrt kao neminovan sudbinski izbor. Pri određivanju tematske suštine svake priče, potrebno je obratiti pažnju na dodatak na kraju priče pod nazivom postskriptum.
Svi tekstovi u “Enciklopediji mrtvih” temelje se na već postojećim izvorima, ali imaju i izmišljene djelove kako bi udio fantazije u njima bio prevashodan.
Sâm Danilo Kiš o značenju “Enciklopedije mrtvih” kazao je: “To je knjiga o ljubavi i smrti, i usudio bih se da kažem da se pažljivijim čitanjem može otkriti da su eros i tanatos kao teme koje se provlače kroz sve moje knjige ovde došli do nekog punijeg izraza. Mislim da je to osnovna stvar koju bih mogao reći o značenju Enciklopedije”.
Knjiga za djecu koju poklanjamo ove srijede su „Izabrane bajke braće Grim“. O uzletima nesputane imaginacije i svijeta čudesnosti koje u sebi sadrže bajke braće Grim- te o sveobuhvatno blagotvornom uticaju tog svijeta čudesnosti na djecu i njihovu psihu- suvišno je ovdje detaljnije govoriti. Zato Vam preostaje samo da i ove srijede dođete u Gradsku biblioteku Tivat i uzmete knjige koje poklanjamo. S poštovanjem, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat, Miomir Abović
