U Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote donosimo objašnjenje etimologije dvije riječi. Kako smo to uobičajili, jedna riječ je iz opšteg leksikona b/c/h/s jezika, a druga je bokeljski lokalizam. Ove subote to su porijeklo i smisao leksemâ bicìkl i cȉma.
U osnovi leksema bicìkl je novolatinska kovanica od bi- ‘dvo’ i latinskog cyclus < grčko κύκλος. Kao model poslužila je francuska riječ tricycle, skovana 1789. godine da označi tricikl pokretan pedalama. Naziv bicycle dobio je tip dvotočkaša sa pedalama na prednjem točku, koji je početkom šezdesetih godinâ XIX stoljeća razvio Francuz Pjer Mišo. Raniju, primitivniju preteču bicikla bez pedalâ, koju je 1817. patentirao Nijemac Karl Drajs nazvavši je Laufmaschine ‘sprava za trčanje’, Francuzi su sljedeće godine prozvali vélocipède, od latinskog velox, velocis ‘brz’ i pes, pedis ‘noga’. I ta riječ našla je put u evropske jezike, uključujući srpsko-hrvatsko zastarjelo velosìpēd ili, posredstvom njemačkog Veloziped – velocìpēd. Danas se bicikl u njemačkom jeziku naziva Fahrrad, doslovno ‘točak za vožnju’, ili prosto Rad ‘točak’. Pokrajinski fonološki likovi bicìkla, bicìklo, bicìklov nastali su iz potrebe da se razbije neobična završna grupa -kl.
Cȉma (u opštem leksikonu b/c/h/s jezika ‘debeli konop pomoću kojeg se vezuje brod’) je leksem koji je u našim govorima na Jadranu preuzet iz tršćanskog zima ‘vrh, kraj, rub’, ali Petar Skok smatra ga dalmatoromanskim leksičkim ostatkom. Leksem cȉma proširen je po cijelom Mediteranu: novogrčko τσίμα (címa), tursko çima iz latinskog cima ‘vrh’. Krajnji etimon dolazi od grčkog κῦμα, što je izvedeno od glagola κυέω (küéō). Od značenja ‘kraj’ dolazi suženje značenja ‘kraj konopa’, pa, naposljetku, do značenja ‘konop kojim se vezuje brod’ jer se vezuje krajem konopa. U Dalmaciji ovaj leksem ima značenja slična kao u Boki Kotorskoj. Tako na otoku Ižu cȉma znači ‘konop za privez broda’; na otoku Murter cȉma je ‘deblji konop za privez broda’; na otoku Rivanj u zadarskom arhipelagu cîma, pak, znači ‘brodski konop za privezivanje’; na otoku Vrgada cȉma znači ‘konop kojim se brod veže za kraj’, dok na otoku Korčuli cȉma ima dva značenja: ‘1. uže za vezivanje broda; 2. figurativno prepreden čovjek’.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi – jedne iz opšteg leksikona b/c/h/s jezika i jednog bokeljskog lokalizma – vidimo se sljedeće subote.
LITERATURA:
1. Marta Bjeletić, Jasna Vlajić-Popović, Aleksandar Loma, Snežana Pavlović – Priručni etimološki rečnik srpskog jezika, tom 1., A-J, Institut za srpski jezik SANU, Beograd 2023.
2. Petar Skok – Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol.I, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971.
