Biseri pred svinje, a deva kroz ušicu igle

Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Maje Opašić “Biseri pred svinje, a deva kroz ušicu igle”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.

Biblija je za evropske jezike najsnažniji izvor različitih leksičkih jedinicâ kao što su frazemi, kolokacije, poslovice, krilatice i sl. Takvi izrazi nazivaju se biblizmima, a mogu biti direktno preuzeti iz biblijskih tekstovâ ili nastati indirektno na temelju različitih biblijskih motivâ, slikâ, metaforâ i sl. U ovom prilogu izdvajamo dva biblizma direktno preuzeta iz biblijskih tekstovâ. Prvi je frazem baciti/bacati bisere (biserje) pred svinje koji znači ‘dati/davati (pokazati/ /pokazivati, pružiti/pružati, reći/govoriti) nešto lijepo onome koji to ne shvata (kojeg se to ne tiče, koji toga nije vrijedan ili dostojan)’, pa ima i dodatnu šaljivu konotaciju, npr. “Oni, naime, nisu dostojni ovog virtuoza jer ih ne interesuje kakvu muziku gudi, već ko je gudi. Opet smo bacali biserje pred svinje!” Frazem baciti/bacati bisere (biserje) pred svinje nastao je prema tekstu iz Evanđelja po Mateju u kojem Isus Hrist daje svojim učenicima niz savjetâ izrečenih vrlo slikovito, a jedan od njih je: “Ne dajte svetinje psima! Ne bacajte svoje bisere pred svinje, da se, pošto ga pogaze, ne okrenu te vas rastrgaju!” (Matej 7, 6). Isus nije slučajno odabrao svinje koje su za Jevreje bile nečiste životinje, simbol pokvarenosti i grijeha, a čuvanje svinjâ najveće poniženje. Zato svinje u Isusovom govoru simbolizuju sve pogane koji ne žele prihvatiti njegove riječi i učenje, koji se izruguju njegovom učenju. Za razumijevanje izraza važna je riječ margaritas, koja na grčkom može značiti ‘biser’, ali i malene djelove na koje se hljeb dijelio u Vizantijskoj crkvi. Biblijski prevodioci riječ margaritas najčešće su prevodili prema latinskom kao biser, ali moguće je da je riječ o komadićima posvećenog hljeba, pa svinjama kao nečistim životinjama ne treba dolaziti s čistim, posvećenim hljebom. U svakom slučaju biseri simbolizuju stvari i riječi koje su svete i nisu razumljive svima. Navedeni biblizam ima status opšteevropeizma jer je potvrđen u velikom broju evropskih jezikâ, npr. englesko to cast (throw) pearls before swine, njemačko Perlen vor die Säue werfen, francusko jeter des perles aux pourceaux (aux cochons), italijansko (dare) gettare le perle ai porci, rusko метать бисер перед свиньями, češko házet perly sviním, poljsko rzucać perły przed świnie.

Jedna od najpoznatijih biblijskih poslovicâ je Lakše će kamila proći kroz ušicu igle, nego bogataš ući u kraljevstvo Božje, koju Isus izgovara govoreći o bogatašima (Matej 19, 23–24, Marko 10, 25, Luka 18, 25). Mnogi će vjerojatno zamisliti kamilu kako se pokušava provući kroz iglenu ušicu, tj. otvor igle kroz koji se udijeva konac. No, različita tumačenja navedene poslovice ne govore o takvom otvoru. Naime, vjerovatno je riječ o staroj jevrejskoj i arapskoj poslovici, a dio proučavalacâ Biblije pretpostavlja da je utemeljena na sljedećoj slici: u Jerusalimu je nekada postojao prolaz, tj. niska i uska vrata kroz koja su ulazile životinje, a zvala su se ušica igle. Međutim, kamila nije mogla ući u Jerusalim kroz ta vrata sve dok joj se nije najprije skinuo sav teret koji je nosila, a ona se spustila na koljena. Tim su se vratima služili trgovci i putnici koji su dolazili noću, kad su glavna gradska vrata bila zatvorena. Ne postoje materijalni dokazi da su takva vrata postojala, pa je takvo objašnjenje dijelom neutemeljeno. Tokom stoljećâ pojedinci su pokušavali ublažiti Isusovo očito preuveličavanje, pa smatraju da je riječ o pogrešci u prepisivanju – umjesto grčke riječi kamelos ‘kamila’ riječ bi bila o kamilos ‘debelo uže’ kojim su se vezivali brodovi jer aramejska riječ gamla može značiti i ‘kamila’ i ‘uže’. Navedenu pretpostavku čini mogućom najnovije istraživanje izraelskih arheologâ kojim je dokazano da su kamile u Izraelu pripitomljene mnogo nakon razdoblja koje se opisuje u Bibliji. Treće tumačenje poziva se na vavilonski Talmud, u kojem se govori o ljudima za koje se smatralo da su toliko mudri da su činili naizgled nemoguće, pa se o njima kaže da provlače “slona kroz iglene uši”. Dakle, Isus je vjerovatno upotrebio tipičnu orijentalnu metaforu da bi snažnim kontrastom naglasio nemogućnost nečeg, ali je umjesto slona upotrebio sliku kamile. U b/c/h/s jeziku primjeri aktivne upotrebe pokazuju da se najčešće upotrebljava samo prvi dio biblijske poslovice prije će kamila kroz ušicu igle sa značenjem ‘prije će se dogoditi i nešto nemoguće’: Prije kamila kroz ušicu igle, nego pravda i uređenost u Crnu Goru? I ovaj biblizam potvrđen je i u drugim evropskim jezicima, npr. njemačko eher geht ein Kamel durch ein Nadelöhr, italijansko è più facile che un cammello passi per la cruna di un ago che un ricco entri nel regno dei cieli, rusko легче верблюду пройти сквозь в игольное ушко, poljsko łatwiej jest wielbłądowi przejść przez ucho igielne. Pod uticajem navedenog biblizma i biblijskog konteksta mogao je nastati i b/c/h/s frazem provući se kroz ušicu igle ili provući se kroz iglenu ušicu, koji se upotrebljava u značenju ‘jedva (s teškom mukom) ostvariti uspjeh, postići što uz velike napore (naprezanja), ostvariti nešto gotovo nemoguće’, npr. “Branilac titule, tim Sevilje, provukao se među šesnaest najboljih kroz ušicu igle”.