U Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote donosimo objašnjenje etimologije dvije riječi. Kako smo to uobičajili, jedna riječ je iz opšteg leksikona b/cg/h/s jezika, a druga je bokeljski lokalizam. Ove subote to su riječi brôd i kȁmara.
Brôd je postalo od praslavenskog *bròd ‘gaz, rijeka’ (slovenačko brộd, rusko брод, poljsko brod); uporedi litvansko bradà ‘hod po mulju, gacanje’. Značenje ‘lađa’ u b/cg/h/s jeziku je sekundarno , a starije značenje ‘gaz’ čuva se u toponimima kao što su Slavonski Brod, Bosanski Brod itd. Slavenske i baltičke riječi mogu se izvesti iz korijena *bʰredʰ– ‘koračati’.
Kȁmara (u opštem leksikonu b/cg/h/s jezika ‘soba, odaja’) u govor Boke Kotorske ušlo je iz venecijanskog camara ‘soba, prostorija’. Venecijanska riječ potiče od latinskog cămera(m) grčkog porijekla. Starija posuđenica, iz balkanskog latiniteta, je kòmora/komȍra ‘sobica bez peći’. Grčka riječ od koje su postale latinska, venecijanska i naša riječ je καμάρα (kamára).
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi – jedne iz opšteg leksikona b/cg/h/s jezika i jednog bokeljskog lokalizma – vidimo se iduće subote
LITERATURA:
- Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević – Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
- Petar Skok – Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol.I, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971.
- Vesna Lipovac-Radulović – Romanizmi u Crnoj Gori, jugoistočni dio Boke Kotorske, MbM plus, Novi Sad 1998.
- Srđan Musić – Romanizmi u severno-zapadnoj Boki Kotorskoj, Filološki fakultet Beogradskog univerziteta, Beograd 1972.
