U rubrici Knjiga Sedmice JU Gradska biblioteka Tivat ovog ponedjeljka preporučujemo knjigu “Spomenička baština Boke Kotorske” (Matica hrvatska, Zagreb 2004.) uglednog hrvatskog istoričara umjetnosti Cvita Fiskovića.
“Spomenička baština Boke kotorske” bogato je opremljena i dokumentovana knjiga sabranih raspravâ o bokeljskim temama Cvita Fiskovića – temama kojima se Fisković bavio pedesetak godinâ.
Privučen arhaičnom urbanošću srednjovjekovnoga Kotora, njegovom umjetničkom, zanatskom i pomorskom tradicijom, Fisković je začudni hroničar kotorske umjetničke i duhovne prošlosti. Jednako opčinjen izvornom ljepotom predmetâ koje studira kao i prašnjavom arhivskom građom o njima, Fisković piše naučne, detaljističke analize prožete prirođenim, mediteranskim osjećajem za ono životno, ljudsko i svakodnevno u prošlosti nekoga grada. Iz Fiskovićevih istorijsko-umjetničkih studijâ o Boki Kotorskoj u vremenu od srednjega vijeka do početka XIX stoljeća, progovara totalitet života, pa se u njima mjestimice može otkriti i melanholični istraživač koji osjeća duboku nostalgiju za, danas pustim, Perastom ili Kotorom kakvoga više nema. Boka Kotorska predstavljena je u ovoj knjizi možda ponajboljim svojim vrijednostima, vrijednostima kojih stoljećima nismo bili dovoljno svjesni.
Knjiga “Spomenička baština Boke Kotorske” Cvita Fiskovića sastoji se od sljedećih njegovih radovâ: 1. O umjetničkim spomenicima grada Kotora: 2. Stilska zakašnjenja i pokrajinske oznake na stolnoj crkvi u Kotoru; 3. Krstionica iz 8. stoljeća u Kotoru; 4. Slika iz radionice Paola Veneziana u Prčanju; 5. Poiretova slika Mandićeva jedrenjaka u Perastu; 6. Borbe Peraštanâ s gusarima u 17. i 18. stoljeću; 7. Prva vijest o dolasku Rusâ u Perast na izučavanje pomorskih vještinâ; 8. Pomorski sukob Peraštanina Josipa Bronze s alžirskim ratnim brodovima 1749. godine; 9. Podvig kapetana Želalića; 10. Gađanje pijevca u Boki, Budvi, Dalmatinskoj Zagori i na Orebićima od 18. stoljeća; 11. Boka Kotorska u akvarelima Fedora Karacsaya iz prve polovice 19. stoljeća.
Bilješka o autoru knjige:
Cvito Fisković (Orebići, 1908. – Split, 1996.) bio je istoričar umjetnosti i kulture i konzervator.
Gimnaziju je završio u Dubrovniku 1928. godine. Diplomirao je Povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1933., gdje je 1938. i doktorirao tezom o korčulanskoj katedrali. Od 1945. do penzionisanja 1977. radio je kao direktor Konzervatorskoga zavoda za Dalmaciju u Splitu (danas Hrvatski restauratorski zavod, Restauratorski odjel Split).
Bio je pokretač i urednik mnogih časopisâ i naučnih izdanjâ (»Prilozi za povijest umjetnosti u Dalmaciji«, »Anali Historijskog instituta u Dubrovniku«, »Adrias«, »Čakavska rič«, »Mogućnosti«).
Objavio je gotovo 700 stručnih, naučnih, likovno-kritičkih i književnih tekstovâ u periodici, desetke predgovorâ izložbenim katalozima te četrdesetak knjigâ. Važnija Fiskovićeva djela su: “Doprinos upoznavanju kliške tvrđave”, Sarajevo 1939., “Korčulanska katedrala”, Zagreb 1939., “Opis trogirske katedrale iz XVIII. Stoljeća”, Split 1940., “Trifun Bokanić, graditelj zvonika trogirske katedrale”, Split 1940., “Partizanski spomenici”, Split 1945., “Dalmatinski spomenici i okupator”, Split 1946., “Dokumenti o radu naših graditelja i klesara XV-XVI. stoljeća u Dubrovniku”, Split 1947., “Naši graditelji i kipari XV. i XVI. stoljeća u Dubrovniku”, Zagreb 1947., “Albanski umjetnik Andrija Aleši u Splitu i u Rabu” (suautor K. Prijatelj), Split 1948., “Dubrovački sitnoslikari” (u: C. Fisković i K. Prijatelj, »Prilozi povijesti umjetnosti u Dubrovniku«, Split 1950, str. 5-21), “Lazanićevi kipovi u Dubrovniku” (u: C. Fisković i K. Prijatelj, »Prilozi povijesti umjetnosti u Dubrovniku«, Split 1950, str. 27-31), “Prilog proučavanju i zaštiti Dioklecijanove palače u Splitu”. Rad JAZU, br. 279/1950, “Radovan. Portal katedrale u Trogiru”, Zagreb 1951., “Prvi poznati dubrovački graditelji”, Dubrovnik 1955., “Spomenici otoka Mljeta” (suautor B. Gušić), Zagreb 1958., “Zadarski sredovječni majstori”, Split 1959., “Lucićev ljetnikovac u Hvaru”, Dubrovnik 1962., “O splitskom književniku Jurju Dragišiću de Caris”, Split 1962. “Juraj Dalmatinac”, Zagreb 1963., “Dalmatinske freske”, Zagreb 1965., “Radovan”, Zagreb 1965., “Kultura dubrovačkog ladanja”, Split 1966., “Lastovski spomenici”, Split 1966., “Iz renesansnog Omiša”, Split 1967., “Spomenici otoka Visa od IX do XIX stoljeća”, Split 1968. i Vis-Ljubljana 1974., “Baština starih hrvatskih pisaca, sv. 1-2”, Split 1971., “Slikar Medović u zavičaju”, Split 1973., “Hvarska katedrala”, Split 1976., “Ivo Lozica”, Korčula 1976., “Eseji”, Zagreb 1977., “Baština starih hrvatskih pisaca”, Split 1978., “Ivan Bizar i likovne umjetnosti”, Dubrovnik 1979., “Likovni spomenici Splita”, Split 1979., “Eseji”, Split 1982. “Juraj Dalmatinac”, Zagreb 1982., “Sorkočevićev ljetnikovac na Lapadu”, Rad JAZU, br. 397/1982., “Izabrana djela”, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 124, Zagreb 1985., “Arhitekt Josip Slade”, Trogir 1987., “Splitska renesansna sredina” (u: M. Marulić, Judita. Split 1988, str. 59-81)., “Ivan Duknović Ioannes Dalmata u domovini”, Split 1990., “Lastovski spomenici”, Split 2001., “Spomenička baština Boke Kotorske”, Zagreb 2004., “Vrtovi orebićkih kapetana i brodovlasnika”, Orebići-Zagreb 2005., “Dioklecijanova palača. Prilog proučavanju i zaštiti”, Zagreb 2005.
Bio je redovni član JAZU (danas HAZU) od 1958., stalni i počasni član Međunarodnoga komiteta za istoriju umjetnosti (CIHA), član Ateneo Veneto u Veneciji, član ANUBiH, počasni član Društva arheologâ Hrvatske, član i predsjednik Društva konzertvatorâ Hrvatske i Društva konzertvatorâ Jugoslavije i član Matice hrvatske.
Jedan od temeljnih zadatakâ JU Gradska biblioteka Tivat je, kako smo to naglasili na samom početku našeg rada, obogaćivanje Zavičajnog fonda naše Biblioteke, tj. nabavka relevantnih knjigâ o političkoj, društvenoj i kulturnoj istoriji Boke Kotorske, te širenje spoznajâ o specifičnosti i autohtonosti bokeljske istorije i kulture. Knjiga “Spomenička baština Boke Kotorske” Cvita Fiskovića, koja će svakako ubrzo naći svoju čitateljku/svog čitaoca, jedan je od korakâ na tom putu. S poštovanjem, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat Miomir Abović
