I u ovosubotnjem Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat donosimo objašnjenje etimologije nove dvije riječi: jedne iz opšteg leksikona B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma. Ove subote to su riječi dân i karôla.
Dân je postalo od praslavenskog *dьnь (starocrkvenoslavensko dьnь, slovenačko dân, rusko день, češko den) < ie. *deyno-/*dino– (litvansko dienà, sanskrtsko dína „dan“), što je izvedeno od korijena *dey-/*di- “dnevna svjetlost” (latinsko diēs „dan“, staroirsko dia „dan“); iz istog je korijena i indoevropsko *dyēw-, *deywos “bog nebesnik” (latinsko deus, sanskrtsko devá-, grčko Ζεύς). Inače, valja reći i to da stari genitiv jednine imenice dân– dne– pokazuje da se ova imenica u praslavenskom jeziku izvorno deklinirala kao konsonantska osnova.
Karôla (u opštem leksikonu B/CG/H/S jezika „drvo, pluto ili stiropor- uobličeno na tačno određen način- na koje je, sa vezanim udicama, namotan najlon/pingvin za pecanje/ribanje“) vodi porijeklo od grčkog καρούλι (karúli) „kotur, vitlo“. To grčko καρούλι, opet, fonološki je nasljedak vizantijskog κάρυον (káruon) „čekrk, kotur“. Tako naša karola ima svog etimološkog pretka u vizantijskom grčkom i u novogrčkom jeziku, u kojima je taj leksem denotirao izvjesnu spravu oko koje se takođe nešto namotava; ne, doduše, najlon/pingvin, nego konop.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi- jedne iz opšteg leksikona B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma vidimo se iduće subote.
LITERATURA:
- Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević- Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
- Vojmir Vinja- „Jadranske etimologije: Jadranske dopune Skokovu etimologijskom rječniku, vol.II“, Školska knjiga, HAZU, Zagreb 2003.
