U rubrici Knjiga Sedmice JU Gradska biblioteka Tivat ovog ponedjeljka preporučujemo knjigu “Boka Kotorska” don Nika Lukovića (Bokeljska mornarica, Beograd 2017.).
Don Niko Luković ( Prčanj 21. 03.1887. – Kotor, 15.02.1970.) bio je istoričar i katolički sveštenik, ispovjednik pobunjenih mornarâ u Boki Kotorskoj u februaru 1918., mornarâ koji su bili osuđeni na smrt. Bio je uticajni i cijenjeni sveštenik koji se bavio publicistikom, istorijom i političkim radom.
U Prčanju je pohađao pučku školu, u Kotoru gimnaziju, a u Zadru je završio studij Bogoslovije 1910. godine. U Prvom svjetskom ratu mobilisan je kao vojni sveštenik i bio je raspoređen u Trebinje i Kotor. Iskazivao je nemalu privrženost ulasku u jugoslavensku zajednicu. Bio je župnik u Prčanju, a u Kotoru kanonik i katehet od 1935. godine. Sudionik je antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu. Poslije rata bio je aktivan u politici. 1945. godine bio je član Ustavotvorne skupštine. Bio je zastupnik u Narodnoj skupštini Crne Gore od 1946. do 1954. godine. Bavio se istorijom Boke Kotorske: pomorstvom, kulturom i umjetnošću, te djelovanjem Katoličke crkve na području Boke. Lukovićeva bibliografija ima preko 150 (sto pedeset) naslovâ objavljenih u raznim časopisima, zbornicima i novinama. Objavio je više knjigâ i brošurâ (“Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki kotorskoj” (1930.), “Zvijezda mora: štovanje Majke Božije u kotorskoj biskupiji” (1931.), “Kotor u doba humanizma i renesanse” (1933.), “Prčanj: historijsko-estetski prikaz” (1937.), “Boka Kotorska” (1951.), “Blažena Ozana Kotorka” (1965).). Objavio je takođe i veliki broj članakâ na različite teme. Župna crkva u Prčanju svoje unutarnje uređenje duguje upravo don Niku Lukoviću, a posebno se ističe zbirka od 20 (dvadeset) zavjetnih slikâ prčanjskih jedrenjakâ. Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (Bogorodičin hram) sadrži slike predstavnikâ venecijanske škole, dragocjene ikone, predmete od srebra i zlata i druge crkvene dragocjenosti. Pored njih su djela poznatih kiparâ i slikarâ: Meštrovića, Tomanovića, Lubarde, Rosandića, Radauša, Milunovića, Stojanovića, Mitrića, Đuranovića i ostalih. U crkvi je službovao šezdeset godinâ. Pinakoteka samostana Sveti Nikola u Prčanju zaslugom don Nika Lukovića ima uređenu zbirku portretâ prčanjskih kapetanâ iz XVIII i XIX stoljeća. Luković je važio kao čovjek široke kulture i avangardnih pogledâ i shvatanjâ, te kao neumorni propovjednik bratstva među narodima.
Knjiga “Boka Kotorska” koju ovdje predlažemo Vašoj pažnji je reprint. Prvo izdanje ove knjige svjetlo dana ugledalo je, kako smo to maloprije u tekstu i pomenuli, još davne 1951. godine. Knjiga je to relativno nevelikog formata – od nekih dvjestotinjak stranicâ – koja opisuje Boku Kotorsku od Herceg-Novog do budvanske okoline. Knjiga nevelikog formata čiji je značaj, međutim, obrnuto proporcionalan njenom formatu. Jer, don Niko Luković u ovoj knjizi neće zaobići ni propustiti da opiše nijedan bitni detalj vezan za Boku Kotorsku: od uvoda u kojem pisac upoznaje čitaoca s prirodnim ljepotama Boke, stanovništvom, klimom, florom i faunom, privredom, istorijom, arhitekturom i likovnom umjetnošću u Boki Kotorskoj do opisa svakog bokeškog grada i naselja ponaosob, kroz opise njihove istorije, znamenitih ljudi, crkavâ, umjetninâ i znamenitosti. Premda je prošlo mnogo godinâ od prvog izdanja “Boke Kotorske”, ova knjiga don Nika Lukovića i danas je nezaobilazno štivo za svakog ko želi da sazna elementarne činjenice iz zemljopisa, te političke, ekonomske i kulturne istorije Boke Kotorske. Zato ni najmanje ne sumnjamo da će biti mnogo zainteresovanih da je pročitaju. S poštovanjem, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat Miomir Abović.
