U rubrici Knjiga Sedmice JU Gradska biblioteka Tivat ovog ponedjeljka preporučujemo knjigu “Kulturna istorija duše“ (Karpos, Loznica 2018.), čiji je autor dr Ule Martin Hejstad (Ole Martin Høystad, 1947.), profesor studijâ kulture na “Južnodanskom univerzitetu” u Odenseu u Danskoj i na “Univerzitetu u Telemarku” u Beu u Norveškoj.
Većina ljudi vjeruju da imaju dušu, ali je malo ko u stanju da objasni što je ona, osim što će reći da je to nešto lično i unutarnje. Dušu svakodnevno srećemo u govoru: znamo za čiste, dobre i proste duše, za duševne i bezdušne ljude, za one koji su izgubili ili prodali dušu, prolazimo pored zgradâ koje je neko podigao „za dušu“ (zadužbine) prije nego što se rastao s dušom; neki idu da podignu tužbu protiv onih za koje vjeruju da su nanijeli bol njihovoj duši, a drugi idu onima koji se profesionalno brinu o duši, trude se da spoznaju njene tajne i dubine, da očuvaju njeno zdravlje i otklone bolesti duše. Duša je sveprisutna: od crkvi i školâ do sudnicâ i bolnicâ, a ipak je njeno značenje teško odredljivo. Da li su posrijedi samo slikoviti jezični izrazi, metafore za lične osobine, ili riječ duša upućuje na nešto što je stvarno i esencijalno, na zasebnu dimenziju u čovjeku ravnopravnu sa razumom, osjećanjima i/ili sviješću?
Onoliko često koliko dušu srećemo u svakodnevnom govoru, toliko često je srećemo i u religijama, filozofiji i književnosti. Duša je bila prizma kroz koju su se čovjek i ljudski život posmatrali i objašnjavali. Sokratov poziv Atinjanima da se brinu za svoju dušu i kršćanska poruka o očuvanju i spasenju duše jesu osnova za sliku o čovjeku u kulturi Zapada. Usprkos ogromnom značaju i prisutnosti pitanja duše, profesor Ule Martin Hejstad upustio se u kulturnu arheologiju duše, u pokušaj prikazivanja njenog poimanja i definisanja počev od antike pa do današnjih danâ, u opisivanje njenog dejstva u djelima važnih filozofâ i književnikâ, u pokušaj da objasni njene neodredljive, nematerijalne i mistične strane, te da odgovori na pitanja da li je ona i dalje neophodna dimenzija naše antropologije i samopoimanja. „Kulturna istorija duše“ se osvrće i na shvatanje duše u drugim kulturama, naročito u budizmu i u islamu, gdje sudbina duše u ovom i budućem životu igra bitnu ulogu i gdje je ona motivišući politički faktor.
Niže dajemo sadržaj knjige koju preporučujemo kako biste se detaljnije upoznali sa njenom tematikom:
SADRŽAJ
Uvodna riječ …………………………………………………………………………………. 5
Predgovor …………………………………………………………………………………. 9
- STADIJUMI DRAME O DUŠI
ANTIKA …………………………………………………………………………………. 17
Majka svih duša – Homerove mitske sjeni ……………………………… 17
Izmišljanje i produbljivanje psyche …………………………………….. 34
Platonova psyche osvaja čovjeka ………………………………………………. 42
Prvi psiholog – Aristotel ……………………………………………………. 52
Njega duše ulazi u modu – Plotin i pozna antika …………………. 63
- SREDNJI VIJEK …………………………………………………………………….. 75
Grešna duša u kršćanstvu – izbavljenje ili prokletstvo? .. 75
Avgustinova pokajnička anima ………………………………………………. 84
Ostavite svaku nadu! –
Dante i srednjovjekovna carstva mrtvih ……………………………….. 96 - RENESANSA ……………………………………………………………………. 115
Sumnjanje mi je drago! – Skeptik Montenj …………………………….. 115
Dekartova misleća duša ……………………………………………………….. 132
- PROSVIJEĆENA DUŠA …………………………………………………….. 143
Bog, priroda ili razum – u najboljem ili u najgorem svijetu …. 143
Body & mind – novi pojmovni par i empirijska duša ………… 146
Duh u mašini i francuski materijalisti ………………………….. 154
Hjumova duša: svežanj utisakâ ……………………………………………… 156
Zvjezdano nebo iznad mene i duša u meni – Kant …………………. 164
Prevazilaženje duše – Hegel ……………………………………………….. 176
- ROMANTIZAM ……………………………………………………………….. 187
Osjećajna i ekspresivna duša romantizma …………………………… 187
Rusoova prirodna duša ………………………………………………………… 188
Geteova duša koja teži ………………………………………………………….. 194
Faust – opklada u dušu ………………………………………………………… 204
Kjerkegor između duše i psihe …………………………………………….. 227
- DUŠA U NAUCI ………………………………………………………………. 253
Darvin i evolucija
– prirodna duša ili bezdušna priroda? ……………………………. 253
Duša postaje psiha – i kreće na terapiju kod Frojda …………. 267
- OBNOVA ……………………………………………………………………………. 283
Niče, filozof psihologije:
jedna od najdostojanstvenijih hipotezâ u filozofiji ………. 283
Na književnoj pozornici …………………………………………………….. 303
Dušin tok svijesti – Uliks Džejmsa Džojsa ………………………………. 307
Skrivena duša – Kafka i Proces …………………………………………. 322
Duša kao jezik i slika – Vitgenštajn …………………………………. 340
- DUŠA U DRUGIM KULTURAMA I U NAŠEM DOBU …. 357
Ekstremni cilj u budizmu – nestanak duše …………………………. 357
Odložena duša u islamu ………………………………………………………. 376
Kolektivna duša? Staranje o sebi i o drugima ………………….. 395
Hana Arent – pojedinac i grupa ………………………………………….. 396
ZAKLJUČNA RIJEČ.
LIČNI PALIMPSEST I IZVOR ENERGIJE ……………… 417
S poštovanjem, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat, Miomir Abović
