U rubrici Knjiga Sedmice JU Gradska biblioteka Tivat ovog ponedjeljka preporučujemo knjigu američke psihološkinje Džin Tvengi “Internet generacija: dezorijentisanost dece u digitalnom dobu” (Psihopolis institut, Novi Sad 2019.).
Oko 2012. godine udio Amerikanacâ koji su imali pametne telefone prešao je 50%. Upravo tada je dr Džin Tvengi, profesorica psihologije, nakon nekoliko godinâ istraživanja američke omladine, uočila i nagle promjene u ponašanju i emocionalnom stanju tadašnjih tinejdžerâ u svim aspektima života. To joj je bio alarm da ozbiljnije istraži generaciju rođenih između 1995. i 2012. godine, koju je ona nazvala internet generacijom – aj-generacijom (iGen). To je prva generacija koja ne poznaje svijet i život bez interneta − formirali su ih pametni telefoni i društvene mreže − i generacija koja je stvarni svijet zamijenila digitalnim (njima je prethodila generacija milenijalacâ rođenih između 1980 i 1994. godine). Promjene su bile i dobre i loše.
Ozbiljna istraživanja pokazala su da je aj-generacija nespremna za odraslost, ne zanima ih rana samostalnost – žele da što duže ostanu u roditeljskoj kući, prezaštićeni i razmaženi produženim djetinjstvom; fizički su bezbjedniji jer su uglavnom u svojoj sobi, uz telefon, nezainteresovani za izlaske i žurke, pa i za seks (dokaz je i manji broj maloljetničkih trudnoćâ), za polaganje vozačkog ispita (ne žele da preuzmu nikakvu odgovornost) i manje su skloni alkoholu. Riječju – današnji osamnaestogodišnjaci su kao petnaestogodišnjaci nekad, a petnaestogodišnjaci nekad kao današnji trinaestogodišnjaci – što znači da im je emocionalni i socijalni razvoj usporen za tri godine.
Novina je i to što aj-generacija želi i očekuje i psihičku sigurnost (npr. sigurne sobe na univerzitetima gdje se mogu povući svaki put kada se na bilo koji način osjete psihički povrijeđeni). Istraživanja pokazuju da su skloni depresiji i da broj samoubistava među njima drastično raste nakon 2011. godine, što ukazuje na ozbiljnu krizu njihovog mentalnog zdravlja. Pametni telefoni omogućavaju im da se druže, a da pri tome ne moraju izaći iz svoje sobe. Telefon, samoća, slaba komunikacija sa roditeljima i malo sna čine ih u stvari nesrećnim, očajnim, usamljenim, stidljivim i depresivnim.
Ipak nije sve tako crno – pripadnici aj-generacije su tolerantni, imaju novu svijest o ravnopravnosti, mentalnom zdravlju i pravima LGBT populacije, praktične su prirode sa urođenim oprezom i imaju zdrave osnove na kojima zasnivaju uspjeh, karijera im je važna, žele je brzo i žele da utiču na stvari. Aj-generacija će uskoro biti dominantna i među mladim biznismenima.
Aj-generacija je stvarni svijet zamijenila digitalnim i Džin Tvengi upravo u tome vidi najveću opasnost, ali i odgovornost roditeljâ, nastavnikâ, vaspitačâ i svih koji bi morali intervenisati i pokušati postaviti digitalne granice koje bi ih vratile u stvarni svijet i život. Ako smognu snage da puste telefone i stresu sa sebe sve strahove – uspjeće. Razumijevanje aj-generacije na neki način znači zapravo razumijevanje svih nas.
ŠTO KADA DJECA ZAMIJENE STVARNI SVIJET ZA VIRTUELNI?
- Kako je nastala internet ili aj-generacija?
- Što usporava socijalni i emocionalni razvoj mladih?
- Zašto su “pametni-telefoni” toliko promijenili svijet mladih?
- Kako virutelna povezanost uništava emocionalnu povezanost u stvarnom životu?
- Digitalna dezorijentacija: usamljenost, nesamopouzdanje, stid, strepnja, depresija …
- Što tu roditelji mogu i moraju da učine?
Na sva ova pitanja Džin Tvengi odgovara (ili pokušava odgovoriti) u njenoj knjizi koju predstavljamo (i predlažemo) ovog ponedjeljka. A, s obzirom na aktualnost tematike, ne sumnjamo u to da će se neko od vas zainteresovati da je pročita. S poštovanjem, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat Miomir Abović
