Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Dubravke Ivšić “Familija kao temelj društva i druge fundamentalne riječi”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
U savremenom b/c/h/s jeziku postoji više riječi sa značenjem ʻono na čemu se (dalje) gradiʼ, npr. osnova, podloga, fundament, baza, temelj. Slavenskog porijekla su riječi osnova i podloga, a preostale riječi posuđenice su iz latinskog odnosno grčkog. Riječi osnova, fundament i temelj posvjedočene su u tekstovima od XVI stoljeća.
Riječ osnova potiče iz tkalačkog nazivlja i njeno izvorno značenje je ʻpređa navita za tkanjeʼ. Ta riječ postoji i u drugim slavenskim jezicima (uporedi slovenačko osnọ̑va, rusko оснóва, češko osnova, s istim značenjem) i tvorena je od prefiksa *ob- i korijena glagola *snovati, *snuti, koji je postao od indoevropskog *snewH- ʻvrtjeti, plestiʼ. U lingvistici je osnova ʻdio riječi na koji se dodaju nastavci za oblikʼ. Riječ podloga izvedena je od glagola podložiti, čije je prvobitno značenje ʻstaviti ispodʼ.
Riječ fundament posuđenica je iz latinskog, a izvor joj je latinska riječ fundamentum ʻtemelj, osnovaʼ, koja je izvedena od riječi fundus ʻdnoʼ. Riječ fundus u b/c/h/s ušla je kao knjiška latinska riječ u liku fond, što je francuski odraz te latinske riječi. Izvor savremenog značenja riječi fond ʻzaliha materijalnih dobaraʼ je značenje ʻtemeljni kapitalʼ. Od latinske riječi fundamentum u novije doba u evropskim jezicima izvedene su riječi koje su u hrvatskom dale likove poput fundamentalan, fundamentalist i fundamentalizam, a odnose se na ʻgledišta koja su temelj nekog učenja, ideologije ili vjereʼ.
Baza je riječ grčkog porijekla i posuđena je iz grč. βάσις [básis]. Prvobitno značenje grčke riječi je ʻkorak, hodʼ, iz kojeg se razvilo ʻono na što se stajeʼ, tj. ʻtlo, potpora, podnožje i dr.ʼ Grčka riječ βάσις izvedena je od glagola βαίνω [baínō] ʻići, hodatiʼ, čija se osnova u liku -βάτης [bátēs] krije još i u b/c/h/s riječi akrobat (iz grč. ἀκροβάτης [akrobátēs], doslovno ʻkoji hoda na vrhovima prstijuʼ). U savremenoj upotrebi riječ baza ima i mnoga prenesena značenja, pa je tako baza i ʻlogističko središteʼ, npr. za snabdijevanje vojske, ekspedicijâ, stanovništva i sl. U hemiji je baza supstanca suprotna kiselini, odnosno ʻsupstanca koja ima mogućnost prihvatanja protonâʼ ili, kako su je u XVIII stoljeću hemičari definisali, “čvrsta podloga za fiksiranje nepostojanih kiselinâ”, a u informatici je baza podatakâ ʻorganizovana zbirka podatakâʼ i prevedenica prema engleskom database.
I riječ temelj posuđenica je iz grčkog. Izvor joj je grčka riječ θεμείλια [themeília] ʻtemelji, položeni, donji dio (nečeg)ʼ, koja je izvedena od indoevropskog korijena *dh eh₁– ʻpoložiti, stavitiʼ (od tog indoevropskog korijena postala je i b/c/h/s riječ djenuti). Od indoevropske tvorbe jednake grčkoj riječi θεμείλια postala je i latinska riječ familia. Najstarije značenje te latinske riječi je značenje ʻkućanstvoʼ, tj. ʻsva čeljad pod jednim krovomʼ. U rimskom društvu osim roditelja i djece to je uključivalo i sve sluge i robove (latinsko famulus) koji su živjeli pod istim krovom. Značenje ʻkućanstvoʼ razvilo se od starijeg značenja ʻmjesto boravka, kućaʼ, koje se razvilo od još starijeg značenja ʻosnova, bazaʼ. Etimologija tako, barem u latinskom, potvrđuje definiciju porodice kao temeljne društvene jedinice. Poslije se značenje riječi familia razvilo u ʻporodica, zajednica srodnikâʼ, a u tom značenju latinska riječ posuđena je u b/c/h/s jezik. B/c/h/s riječ familija danas pripada razgovornom jeziku, a u književnom jeziku zabilježena je od XVI stoljeća. Navedene riječi u određenom kontekstu mogu se upotrebljavati ravnopravno kao sinonimi; ipak, svaka od njih ima češću upotrebu u zavisnosti od područja primjene. Tako npr. sve građevine imaju temelje i obično se kaže kamen temeljac, a ne npr. *kamen baznjak, fundamentalac ili osnovaš, dok, sa druge strane, geometrijski likovi i tijela imaju osnovicu ili bazu. I u prenesenom značenju upotrebljavaju se svi oblici, pa npr. u osnovnoj školi naučimo neka temeljna načela i spoznamo poneku fundamentalnu istinu da nam služe kao idejna podloga na kojoj je zasnovan vrijednosni sustav naše civilizacije.
LITERATURA:
- Dubravka Ivšić – Familija kao temelj društva i druge fundamentalne riječi, Hrvatski jezik, vol.3, no.3, Zagreb 2016.
