Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Dubravke Ivšić Majić “Grecizmi naši svagdašnji”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
Grecizmi su jezičke jedinice preuzete iz grčkog jezika. O grecizmima se može govoriti na svim jezičkim nivoima, a ovdje će biti obrađene leksičke jedinice, tj. b/c/h/s riječi koje potiču iz grčkog. B/c/h/s i grčki jezik, odnosno njihove razvojne faze, dugo vremena bili su u kontaktu, pa ne iznenađuje broj, raznolikost i rasprostranjenost riječi grčkog porijekla u b/c/h/s jeziku.
Grecizmi se mogu razvrstati u različite kategorije: npr. prema periodu u kojem su posuđeni (praslavenski, npr. korablja; srednjovjekovni, npr. anđeo; novovjekovni, npr. perivoj), prema semantičkom polju kojem riječ pripada – npr. pojmovi antičke kulture (agora, peristil), crkveni i religijski nazivi (evanđelje, liturgija), riječi vezane uz pomorstvo (dupin, sidro), trgovinu (dinar, kamata), riječi iz svakodnevnog života (krevet, magarac) itd. Grecizmi se razlikuju i prema jezicima koji su posredovali u posuđivanju između grčkog i b/c/h/s jezika (npr. francuski mašina, germanski crkva, turski kalup, arapski karat…), prema jeziku iz kojeg grčka riječ izvorno potiče (npr. koptski oaza, hebrejski aleluja…) te prema drugim kriterijima. Većina grecizamâ su internacionalizmi – riječi proširene u mnogim evropskim jezicima. Među njima možemo razlikovati opštejezičke riječi (npr. dilema, fenomen, haos, simbol, sistem, tragedija) i stručne nazive (npr. dijaliza, fotosinteza, morfologija, prozodija, sinapsa, tahikardija), a u njih se ubrajaju i najsavremenije tvorenice kao što su: aerodrom, android, elektronika, helikopter, telefon, termometar. Takve riječi u b/c/h/s jezik ušle su uglavnom u novije doba kad je zbog razvoja nauke i tehnologije povećana i potreba za novim nazivima. Zbog toga se često misli da su grecizmi rezervisani samo za nazivlje, no grecizmi se skrivaju i u našoj svakodnevnici. Već đaci koji idu u osnovnu ili srednju školu/gimnaziju svakodnevno se susreću sa grecizmima, bez obzira na to uče li gramatiku, matematiku, fiziku, hemiju, biologiju, geografiju, a pogotovo studenti, koji obilaze fakultetske katedre dok ne steknu diplomu. Koji god program da odaberemo na televiziji, čućemo vijesti o nekoj krizi ili tražiocima azila koji su u potrazi za demokratijom. Zbog promjene klime sve više pratimo prognozu vremena na kraju vijesti, a sve manje gledamo u atmosferu hoćemo li na horizontu ugledati ciklon. Ni kolibu od dasakâ ne možemo izgraditi bez grecizamâ a kamoli kuću s podrumom na čvrstim temeljima. Kad uređujemo kuću ili stan, potrebni su nam kamin i tapete, ali takođe i kada, pa i krevet, tepih, različite kutije, lampe i spužve. Bez obzira na to kupujemo li na komade, metre, litre ili grame, uvijek želimo proći jeftino i izbjeći plaćanje kamatâ. Zato često listamo kataloge u potrazi za idejama. Odlazak ljekaru nezamisliv je bez grecizamâ. Važno je postaviti tačnu dijagnozu, počevši od uzimanja anamneze, već prema tome imate li simptome reume ili ste doživjeli traumu, patite li od aftâ, aknâ, alergijâ, amnezije, anemije ili astme, možda će vam trebati anestezija ili hipnoza ili možda balzam, flaster, proteza ili gips. Ljekar će vas poslati u apoteku po analgetik ili antiseptik, a zaraza bakterijama ili parazitima često se može izbjeći održavanjem higijene. Tradicionalno se mnogi zdravstveni problemi liječe čajem od kamilice, a sprečavaju zdravom i raznolikom prehranom. Gotovo svi vole kad se na trpezi nađu pita i lazanje, ali ljubitelji zdrave hrane rado jedu i povrće poput peršina, celera, paprike, cvekle i šparogâ, grickaju kestene i pistacije i uživaju u voću kao što su trešnja, datula, dunja i dinja. Bolju aromu i miris hrani daju začini poput bosiljka, kima, cimeta, papra, sezama i senfa. Plodovi mora kao tune, škampi, sipe i jastozi takođe su vrlo ukusni i zdravi. Kad malaksamo, potrebno je napraviti pauzu te nadoknaditi izgubljenu energiju omiljenim aktivnostima: boravkom u prirodi, na livadi ili u spilji, bavljenjem atletikom, opuštanjem uz ton i ritam gitare ili pisanjem stihovâ. U slobodno vrijeme odlazimo i u zoološki vrt, u kojem sa zanimanjem posmatramo antilope, krokodile, leoparde i tigrove, a kad idemo u goste, rado darujemo narcise ili orhideje. Sa grecizmima plivamo i za vrijeme plime na morskome žalu ili na plaži oceana. U ovom članku pomenut je samo manji broj grecizamâ koji se svakodnevno upotrebljavaju u b/c/h/s jeziku, ali nadamo se da će ovaj prilog, ma koliko kratak i nedostatan, ipak pomoći da se shvati kvantitet i značaj upotrebe posuđenicâ iz grčkog jezika.
LITERATURA:
- Dubravka Ivšić Majić – Grecizmi naši svagdašnji, Hrvatski jezik, vol. 6, no.3, Zagreb 2019
