U Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote donosimo objašnjenje etimologije nove dvije riječi: kako ste već navikli, jedne iz opšteg leksikona B/CG/H/S jezika i jednog mediteranizma. Ove subote to su riječi hrána i lâmpo.
Leksem hrána postao je od praslavenskog *hornà (starocrkvenoslavensko hrana, slovenačko hrána, rusko хорóна, poljsko dijalekatsko charna), a to praslavensko *hornà izvedeno je od indoevropskog *sor-no-, prevojnog stupnja korijena *ser– „paziti, čuvati“ (grčko όρᾶν „vidjeti“, latinsko servus „sluga, rob“ < „čuvar“). Početno s– u praslavenskom je sekundarno, baš kao i u leksemi *hodъ. Postoji i drugo mišljenje prema kojem je praslavensko *hornà iranizam ( npr. avestijsko xᵛarəna(. Metaforički transfer je jasan: hrana je entitet koji čuva i omogućava čovjekov život.
Leksem lâmpo (u opštem leksikonu B/CG/H/S jezika „izjelica, proždrljivac“), premda bi se na prvu moglo pomisliti na semu „brz“ koji je u lâmp „bljesak, munja“, ipak vodi porijeklo od italijanskog lappare „piti kako to rade psi“. Umetanje u ovu riječ neetimološkog nazala m dovelo je do homofonije sa lampati „bljesnuti“, pri čemu je ostala zajednička sema „brz“.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi- jedne iz opšteg leksikona B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma- vidimo se iduće subote.
LITERATURA:
- Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević- Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
- Vojmir Vinja- Jadranske etimologije: Jadranske dopune Skokovu etimologijskom rječniku, vol. II, Školska knjiga, HAZU, Zagreb 2003.
