Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Barbare Kovačević “I krokodili plaču”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
Kad je u filmu “Lov na zeleni dijamant” (iz davne 1984. godine) u završnoj sceni obračuna jedan od negativacâ zaprijetio glavnom ženskom liku – spisateljici Džoan Vajlder (koju glumi Ketlin Tarner) naginjući je nad bazen s krokodilima riječima: “Krokodili plaču dok jedu svoje žrtve. Nesumnjivo si čula za njihove suze. Ali jesi li ih vidjela?”, rijetkima je palo na pamet da u njima potraže motivaciju nastanka frazema krokodilske suze. Frazem krokodilske suze utemeljen je na drevnoj legendi prema kojoj te krvoločne životinje ridaju kako bi namamile plijen ili plaču za svojim žrtvama dok ih proždiru. Iako krokodili imaju suzne žlijezde, što znači da mogu proizvoditi suze, jesmo li sigurni da mogu i plakati? Neki savremeni izvori koji se pozivaju na zoološka istraživanja tvrde da su suze koje krokodil ispušta tokom ubijanja žrtve rezultat njegovog načina ishrane. Naime, krokodili riču, sikću i skviče dok se bacakaju u borbi sa žrtvom, te pritom izduvavaju veliku količinu zraka, što dovodi do pražnjenja suznih žlijezdâ, a suze im pritom navodno pomažu u probavljanju hrane jer se u velikim količinama slivaju u usta i grlo te omekšavaju svaki krokodilov zalogaj. Milan Šipka u svojoj knjizi “Zašto se kaže?” (2009.) objašnjava da su suzne žlijezde i žlijezde slinovnice kod krokodila u tijesnoj vezi, pa kad proždire žrtvu, on refleksno suzi, tj. pušta krupne suze. Sa sigurnošću možemo reći samo jedno – tečnost koja se stvara u njihovim očima pročišćava oči, podmazuje kapke i sprečava razmnožavanje bakterijâ. Moramo imati na umu i to da se suze mogu vidjeti samo kad krokodil iziđe na kopno i ostane duže na suhom. Međutim, slika životinje suznih očiju – i to bezosjećajne, okrutne i krvoločne životinje koja “plače” nad svojim plijenom – bila je toliko upečatljiva da je dovela do stvaranja frazema. Krokodilske suze razlikuju se od ljudskih jer nisu izraz nikakve tuge, žaljenja ili kajanja. Budući da to krokodilsko “plakanje” nema nikakvu emocionalnu podlogu, doživljava se kao lažno pa se frazem krokodilske suze najčešće povezuje s neiskrenim javnim prikazivanjem osjećajâ, a rone ih ili liju ljudi koji se pretvaraju da saosjećaju s tuđom nesrećom koju zapravo potajno priželjkuju, ili javno oplakuju žrtvu svojega nasilja. Legendu o krokodilskim suzama prvi je zapisao – u svojevrsnoj preteči enciklopedije – Bartolomeus Anglikus u XIII stoljeću (“De proprietatibus rerum”), a u XIV stoljeću i Konrad fon Megenberg (“Buch der Natur”). Ta legenda proširila se Evropom u razdoblju humanizma – popularnom i vrlo uticajnom zbirkom izrekâ Erazma Roterdamskog, a poslije je zabilježena i u djelima Martina Lutera. Zato nas danas ne čudi proširenost imeničkog frazema krokodilske suze ili glagolskog frazema roniti (liti, prolijevati) krokodilske suze, o čemu svjedoči poznata germanistica i frazeologinja Elizabet Pirainen u knjizi “Widespread Idioms in Europe and Beyond – Toward a Lexicon of Common Figurative Units”, koja ga je zabilježila u čak četrdesetak evropskih jezikâ (englesko to weep/shed crocodile tears, njemačko Krokodilstränen weinen/vergießen, francusko verser des larmes de crocodile, italijansko versare lacrime di coccodrillo, rusko (лить/проливать) крокодиловы слезы, poljsko ronić krokodyle łzy, slovenačko točiti/pretakati krokodilje solze, grčko χύνω κροκοδείλια δάκρυα, mađarsko krokodilkönnyeket hullat/ejt, tursko timsah gözyașlarι dökmek itd.). Zanimljivo je da su u nekim evropskim jezicima lažne suze konjske (ferski) ili vučje (gornjolužičkosrpski). Frazem krokodilske suze pojavljuje se i izvan Evrope (Egipat, Tajland, Kina), dok je u japanskom i korejskom jeziku zabilježen bez zoonimne sastavnice (doslovce ‘prazne suze’; ‘iscijediti suze’), te ne možemo govoriti o istoj motivaciji i pozadinskoj slici tih frazemâ. Iako u b/c/h/s jeziku kao i u svim ostalim evropskim jezicima frazem krokodilske suze označava ‘neiskreno (lažno, dvolično) saosjećanje’, najnovija frazeološka istraživanja posvjedočila su da se kod mlađih govornikâ b/c/h/s jezika razvilo novo značenje – ‘obilno plakanje’ ili ‘obilan plač’. Novo značenje polako potiskuje staro upravo zbog nepoznavanja motivacije nastanka navedenog frazema. U početku je to značenje bilo prisutno samo u razgovornom stilu, a zatim se proširilo i u slobodnije forme publicističkog stila, npr.: “Suarez lio krokodilske suze nakon prokockanih 3 : 0”; “Darovao joj drvo u dvorištu, a Keira ronila krokodilske suze”; “Krokodilske suze radosnice zbog rođendanskog iznenađenja”; “Džerarda je na krokodilske suze natjerala jedna utakmica u kojoj su dali sve od sebe da pobijede” itd.
LITERATURA:
- Barbara Kovačević – “I krokodili plaču”, Hrvatski jezik, vol.1, no.2, Zagreb 2014.
