Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Barbare Kovačević “Imamo li putra na glavi? (germanizmi u hrvatskim frazemima)”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
Zbog dugog razdoblja zajedničke istorije i intenzivnih jezičnih dodirâ sa sjeverozapadnim kajkavskim i slavonskim štokavskim govorima, u savremenom hrvatskom jeziku, posebno u organskim govorima, prisutan je znatan broj germanizamâ. Germanizmi se definišu kao leksičke jedinice preuzete iz njemačkog jezika. Pritom germanizme ne možemo posmatrati kao homogenu skupinu jer je riječ o leksičkim jedinicama preuzetim u različitim istorijskim razdobljima njemačkog jezika: iz starovisokonjemačkog (npr. coprati < starovisokonjemačko, bavarskoaustrijsko zoparon), iz srednjovisokonjemačkog (npr. figa < srednjovisokonjemačko vige < starovisokonjemačko figa < provansalsko figa < latinsko ficus), iz novovisokonjemačkog standarda, ali i iz organskih govorâ, u prvom redu bavarskoaustrijskih govorâ (npr. krumpir/krompir < bavarskoaustrijsko Grundbirn, Grundpirn). Tokom preuzimanja u hrvatski (b/cg/s) jezik germanizmi su, kao i sve ostale leksičke posuđenice, prošli adaptaciju na fonološkoj, morfološkoj, sintaksičkoj, semantičkoj i stilskoj razini, a o njihovoj potpunoj uklopljenosti u b/cg/h/s jezički sistem svjedoči njihovo sudjelovanje u procesima tvorbe riječi (npr. srednjovisokonjemačko zëdele, zëdel, zëtel > b/cg/h/s cedulja > ceduljica; srednjovisokonjemačko ziegel > cigla > ciglana; starovisokonjemačko, bavarskoustrijsko *zoparōn > coprati > coprnjica; novovisokonjemačko Korb > korpa > korpica). Zato nas ne čudi činjenica da su mnogi germanizmi prisutni kao sastavnice u domaćim frazemima. Pritom je važno istaći da u okviru frazeološkog posuđivanja postoje dvije osnovne mogućnosti: preuzimani su gotovi frazemi (u kojima su sve sastavnice germanizmi ili je samo jedna sastavnica germanizam) ili su posuđene leksičke jedinice (germanizmi) postale sastavnice u frazeološkoj tvorbi novih frazemâ. S obzirom na postojanje modelâ u njemačkom jeziku, frazeme možemo podijeliti na: 1. frazemske poluprevedenice – frazemi su utemeljeni na njemačkom modelu, tj. na njemačkom frazemu pri čijem je prevođenju zadržana jedna njemačka sastavnica, te su uklopivi u rečeničnu strukturu (npr. biti dobra partija – eine gute Partie sein ‘biti osoba poželjna za brak zbog dobroga imovnog stanja’; držati štangu komu – jemandem die Stange halten ‘podupirati nekog, davati podršku nekom’; gurnuti/gurati što pod tepih – etwas unter den Teppich kehren ‘skriti/skrivati nešto od javnosti, ne željeti se suočiti s problemima, ne željeti da se nešto otkrije (dozna)’; ostati (biti) paf – baff sein ‘biti bez riječi, biti zatečen (iznenađen)’) 2. frazemske prevedenice – frazemi su prevedeni s njemačkog jezika, oni su čiste prevedenice, imaju model u njemačkom jeziku, ali na leksičkoj razini nemaju više nijedan posuđeni element (npr. doći (pasti, spasti) na prosjački štap – an den Bettelstab kommen ‘osiromašiti, postati siromašan, ekonomski propasti’; otjerati na prosjački štap nekog – jemanden an den Bettelstab bringen ‘prouzrokovati nečiji finansijski krah’; djevojka za sve – Mädchen für alles ‘osoba koja obavlja najrazličitije beznačajne poslove, osoba koja mora biti svima na usluzi, trčkaralo’) 3. frazeme nacionalnog karaktera koji sadržavaju germanizam koji je prethodno adaptiran u hrvatskom (b/cg/s) jeziku, naše su unutarjezične tvorenice i dokazuju uklopljenost germanizma u b/cg/h/s jezički sistem (npr.: lud sto gradi ‘neuračunljiv, neubrojiv, sasvim lud’; hladan k’o špricer ‘hladnokrvan, nesklon uzbuđivanju’; dobiti figu ‘ne dobiti ništa, ostati neispunjenih očekivanjâ’; živjeti k’o bik na gmajni ‘dobro i bezbrižno živjeti, živjeti bez egzistencijalnih brigâ’; ispasti iz grifa ‘izgubiti spretnost za nešto’; pun je kufer nekom nečeg ‘dosta je nekom nečeg, dosadilo (dojadilo, dozlogrdilo) je nekome nešto’; prost k’o šlapa ‘nepristojan (prost, vulgaran) u izražavanju’; imati kliker ‘biti pametan (bistar), dobro (brzo) shvatati’; gutati knedle ‘ne reagovati na stalne prigovore (predbacivanja), ćutke primiti uvrede (prigovore)’; smotan k’o sajla ‘vrlo zbunjen (rastresen, smušen)’; imati žnjoru (žnoru) ‘imati uticajna poznanstva, rješavati probleme protekcijom’). U procesu jezičnog posuđivanja neki su frazemi izgubili vezu s motivacijskom bazom te su govornicima b/cg/h/s jezika etimološki neprozirni. Takvi su frazemi npr. imati putera na glavi, cakum-pakum, dati/davati korpu (košaricu), djevojka (Katica) za sve.
Imati putera na glavi
Iako je naoko nejasna motivacija frazema imati putera na glavi, frazem iste strukture i sastavnicâ osim u hrvatskom (b/cg/s) postoji u češkom i slovačkom jeziku (mit maslo na hlavĕ), u francuskom jeziku (avoir du beurre sur la tête), u njemačkom jeziku (Butter auf dem Kopf haben) i u slovenačkom jeziku (imeti maslo na glavi). Istražujući etimologiju istovrijednog slovenačkog frazema Janez Keber iznosi pretpostavku da prisutnost tog frazema u slavenskim jezicima upućuje na kalkiranje prema austrijskom ili bavarskonjemačkom frazemu Butter auf dem Kopf haben sa značenjem ‘imeti slabo vest’. Njemački frazem potiče od poslovice Wer den Butter auf dem Kopf hat, soll nicht in die Sonne gehen. (doslovno: Ko ima putera na glavi, neka ne ide na sunce.). Njeno bi značenje bilo ‘ko nema čistu savjest, neka ćuti’, a objašnjava se pričom prema kojoj su u davnini seoske žene nosile na trg maslac zajedno s drugim stvarima u košari na glavi. Ako su se usput zapričale i zato predugo hodale po suncu ili stajale na njemu, maslac bi se rastopio i curio im po glavi. Maslac na glavi bio je pokazatelj njihove nepromišljenosti, nemarnosti i krivice, i tako dobio negativnu konotaciju, za razliku od slavenskih narodâ (i nekih drugih), koji su maslacem mazali kosu u svečanim prilikama. U b/cg/h/s jeziku ovaj frazem razvio je značenje ‘osjećati se krivim za nešto, biti umiješan u nešto loše, ne biti potpuno nedužan u nečemu, biti kompromitovan, sudjelovati u sumnjivim poslovima’. I sama sastavnica puter (njem. Butter) upućuje na to da je riječ o frazemskoj poluprevedenici iako se u nekim b/cg/h/s govorima ona može zamijeniti i sastavnicom maslo, čime postaje frazemskom prevedenicom.
Cakum-pakum
B/cg/h/s frazemsku polusloženicu cakum-pakum oblikom ni značenjem danas više ne možemo povezati s izvornim njemačkim frazemom mit Sack und Pack [abziehen] u značenju ‘sa svim stvarima; sa svim što se ima, sa svom imovinom [otići, odseliti se]’. U njemačkom frazemu imeničke sastavnice odnose se na veće i manje spremnike od tkanine (tj. vreću i zavežljaj) u kojima se mogla prenijeti veća i manja, tj. sva pokretna imovina. U b/cg/h/s jeziku frazem cakum-pakum u početku je imao priloško (adverbijalno) značenje ‘potpuno, u cjelini, ukupno, sve skupa, zajedno’ (npr. Zašto ne mogu voziti neki kineski auto koji će novi koštati nekih 4000 eura cakum-pakum, ali s nešto nižim bezbjednosnim standardima; Ne znam ko su vaši favoriti za predsjednika, ali kladio bih se da oni cakum-pakum svi skupa ne bi na izborima dobili ni 10 % glasovâ). Međutim, neprepoznavanje motivacijske baze omogućilo je razvijanje novog pridjevskog značenja ‘sređen, kakav treba biti, na mjestu; odličan, savršen’, koje je prevladalo u mlađoj populaciji govornikâ b/cg/h/s jezika (npr. Danas mi je dijete slavilo rođendan. Lijepo sam joj rekla: “Neće ti ni jedna prijateljica proviriti u kuću dok soba ne bude sređena”. Ma nije joj trebalo ni pola sata, a soba je bila cakum-pakum.; Klijent je glavni i kad nije u pravu! Čistoća je pola zdravlja, a mi smo doktori za čistoću! Poslije nas je sve cakum-pakum!; Grešna sam jer sam hedonist, pa volim lijepe detalje tipa: dobar zalogaj, volim da mi je kuća cakum-pakum, pa mi nije teško raditi po kući.; Ja i suprug smo u braku jedanaest godinâ, i, iako je većina toga ostala ista, ima stvari koje se rjeđe događaju (…), npr. kad smo hodali, ja sam bila sva uzbuđena prije nego što bismo se našli, oblačila sam se i preoblačila dva sata jer sam ga htjela zavesti na svakom spoju, pa je sve moralo biti ono – cakum-pakum.; Zar nije odlično kad nakon napornog radnog dana dođete kući, a sve oko vas je cakum-pakum!).
Dati/davati korpu
U poluprevedenom frazemu dati/davati korpu nekom prema njemačkom jemandem einen Korb geben ‘odbiti nekog, ostaviti nekog’ zadržan je germanizam kao imenička sastavnica, ali ona može varirati s deminutivom korpica (dati korpicu nekom), koja je motivisana germanizmom, čega u njemačkom izvorniku nema. Njemački izvori više su se pozabavili traženjem etimologije frazema jemandem einen Korb geben. Korpa ili košara kulturološki gledano jedan je od najizvornijih kućanskih predmetâ koji je od davninâ imao izuzetno mjesto u svakodnevnom životu, u koji su polagane dragocjenosti, od novorođenčadi do uskršnjih jajâ. U košarama su se donosili i svadbeni darovi, što se čuva u francuskom izrazu corbeille de marriage. Takođe, košara se pojavljuje kao vrlo popularan rekvizit pri udvaranju u mnogim umjetničkim djelima (od pričâ i bajki do slikâ). Udvaraču je s obzirom na njegov status (poželjnost ili nepoželjnost) kroz prozor spuštana košara. Ako je udvarač bio nepoželjan, spuštena mu je korpa s labavim dnom, kroz koje bi on propao, na vlastitu sramotu i uz podsmijeh okupljene radoznale publike. Time je udvarač dobio jasnu poruku o odbijanju, a najgori oblik odbijanja bio je da udvarač ostane da visi u obješenoj korpi/košari. Takvi srednjovjekovni običaji izgubili su se već do XVII stoljeća, a košara/korpa je od prevoznog sredstva postala simbol negativne odluke i odbijanja. S obzirom na neprozirnu etimologiju ovog frazema u b/cg/h/s jeziku, frazem dati/davati korpu (košaricu) nekom u značenju ‘odbiti/odbijati nekog /na plesu itd./, ne prihvatiti/prihvatati nečiju ponudu (poziv)’ možemo smatrati frazemskom prevedenicom.
Djevojka (Katica) za sve
Imenički frazem djevojka za sve, kojim se opisuje ‘osoba koja obavlja najrazličitije beznačajne poslove, osoba koja mora biti svima na usluzi, trčkaralo’, doslovni je prevod njemačkog frazema Mädchen für alles. U njemačkom jeziku ovaj frazem razvio se nastankom njemačkog građanskog sloja i migracijom selo – grad, pri čemu je sve više mladih djevojakâ dolazilo u grad, gdje su se zapošljavale kao sluškinje i često bile zadužene za brigu o cijelom kućanstvu. Pod uticajem njemačkog jezika i kod nas u početku se udomaćio frazem djevojka za sve, a poslije je imenička sastavnica djevojka zamijenjena imenom Katica, koje je bilo vrlo često u ruralnim krajevima sjevernozapadne Hrvatske. Iako je frazem u trenutku nastanka bio rodno obilježen, danas se upotrebljava za osobe oba pola i podrugljivog je karaktera
Ganc vuršt
Frazem vuršt je nekom nešto prema njemačkom Wurst sein u značenju ‘ svejedno je komu što’ motivisan je njemačkim nacionalnim kulinarskim specijalitetom – kobasicom. Iako su njene preteče poznate još iz Homerove “Odiseje” (u kojoj se spominju životinjski želuci ispunjeni masnoćom i krvlju), smatrana je pravim germanskim izumom koji je vjerovatno i stariji od XI stoljeća. Njena popularnost osvjedočena je ne samo u raznovrsnim kulinarskim izvedbama nego i u mnogim poslovicama, frazemima i imenima. Kobasica je tokom istorije doživljavana kao obična i jednostavna namirnica koja se ne može mjeriti s plemenitim zalogajima pečenog mesa i čiji sastojci djeluju tako nejestivo da često odbijaju apetit. Stoga je prema jednom tumačenju, zbog naoko skrivenih sastojakâ sumnjivog kvaliteta, potpuno svejedno ili nevažno što će se u nju staviti. Prema drugom tumačenju, kobasica ima dva jednaka kraja (“Sve ima jedan kraj, samo kobasica ima dva”). Zato je svejedno s kojeg se kraja počinje rezati ili jesti.
LITERATURA:
- Barbara Kovačević – Imamo li putra na glavi? (germanizmi u hrvatskim frazemima), Hrvatski jezik, vol.9, no.2, Zagreb 2022.
