U Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote donosimo objašnjenje etimologije dvije riječi. Kako smo to uobičajili, jedna riječ je iz opšteg leksikona b/cg/h/s jezika, a druga je bokeljski lokalizam. Ove subote to su riječi ìnsekt i denjȁt (se).
Ìnsekt je posuđeno preko njemačkog Insekt iz latinskog insectum, a to insectum je poimeničeni particip perfekta glagola insecō ‘rezati, zarezati, urezati’, koji je složen od prefiksa in– i osnovnog glagola secō ‘sjeći, rezati’. Latinsko insectum zapravo je Plinijev kalk prema grčkom ἔντομον (éntomon). Doslovno značenje je ‘razrezana (životinja)’ zbog oblika tijela koje izgleda kao da je razrezano na djelove.
Denjȁt (se) (u opštem leksikonu b/cg/h/s jezika ‘udostojiti se, izvoljeti’) vodi porijeklo od italijanskog degnare ‘biti dostojan’. Italijanska riječ, pak, izvedenica je od degno ‘dostojan’, što, opet, vodi porijeklo od latinskog dǐgnu(m) < decet indoevropskog porijekla. Potvrđen je i pridjev denjôzan, koji vodi porijeklo od italijanskog degnoso ‘dostojan’.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi – jedne iz opšteg leksikona b/cg/h/s jezika i jednog bokeljskog lokalizma – vidimo se iduće subote
LITERATURA:
- Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević – Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
- Petar Skok – Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol.I, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971.
- Vesna Lipovac-Radulović – Romanizmi u Crnoj Gori, jugoistočni dio Boke Kotorske, MbM plus, Novi Sad 1998.
- Srđan Musić – Romanizmi u severno-zapadnoj Boki Kotorskoj, Filološki fakultet Beogradskog univerziteta, Beograd 1972.
