U rubrici Knjiga Sedmice ovog ponedjeljka preporučujemo roman velikog japanskog pisca i jednog od najvećih pisacâ XX stoljeća Jasunarija Kavabate “Zemlja snijega” (LOM, Beograd 2022.).
“U staklu prozora odražavalo se lice djevojke koja je sjedjela naspram njega. Napolju se tada smrkavalo, a u kupeu nije bilo upaljeno svjetlo, pa se prozor pretvorio u ogledalo (…) U dubinama tog ogledala promicao je večernji pejzaž. Kao u filmskim kadrovima koji se preklapaju, ono što se ogledalo u staklu prožimalo se sa pozadinom. Odrazi lica nisu bili povezani s predjelom, pa ipak su se lica, prozirna, neopipljiva, i pozadina, nejasna u sve većoj tami, stapali u neku vrstu nezemaljskog, simboličnog svijeta. A kad je negdje sa planine sinulo svjetlo i zablistalo na djevojčinom licu, Šimamuri je zastao dah od neizrecive ljepote (…)” “Nebeska rijeka tekla je iznad njih u pravcu u kome su trčali. Komakino lice kao da se kupalo u njenoj svjetlosti. Oblik njenog uskog, pomalo orlovskog nosa nije se jasno isticao, a boja njenih malih usanâ se izgubila. Zar je tako slaba bila svjetlost koja presijeca i preplavljuje nebo? Šimamuri je bilo teško da povjeruje. Svjetlost je bila još slabija nego u noći mladog mjeseca, a ipak je sama Nebeska rijeka bila blistavija od najblistavijeg mjeseca. Pri tom slabašnom svjetlu koje na zemlji nije ostavljalo nikakve sjenke, Komakino lice lebdjelo je poput starinske maske. Bilo je čudno što čak i maska ima miris žene”. Jasunari Kavabata “Zemlja snijega”
Jasunari Kavabata prvi je japanski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Svoje remek-delo “Zemlja snijega” počeo je da piše 1934. godine, a završio ga je 1947. godine. Ovaj roman o ljubavi glavnog junaka i gejše uživa kultni status u Japanu, kao, npr., “Madam Bovari” u francuskoj književnosti, ili “Ana Karenjina” u ruskoj. Kao i svi veliki romani, “Zemlja snijega” čini da osjetimo duh Japana mnogo bolje od stotinu esejâ. Uzor za Komako, glavni lik u romanu, bila je gejša Sajo Masuda (1925.-2008.), koja je napisala prve memoare jedne gejše i objavila ih 1957. godine.
Još jedno remek-djelo svjetske književnosti čeka, u policama Gradske biblioteke Tivat, svoju čitateljku/svog čitaoca, da obogati duhovni svijet iste/istog. S poštovanjem, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat Miomir Abović
