U Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote donosimo objašnjenje etimologije dvije riječi. Kako smo to uobičajili, jedna riječ je iz opšteg leksikona b/cg/h/s jezika, a druga je bokeljski lokalizam. Ove subote to su riječi klómpa i maragûn.
Klómpa je posuđeno, uz posredovanje njemačkog dijalekatskog Klumpen, iz holandskog klomp ‘drvena cipela’, ‘bezoblična masa, grumen’, što vodi porijeklo iz pragermanskog *klump– (npr. staroenglesko clympre ‘grumen’).
Maragûn (u opštem leksikonu b/cg/h/s jezika ‘stolar, drvodjelja’) vodi porijeklo od venecijanskog marangon ‘drvodjelja’. Venecijanska riječ posvjedočena je u srednjovjekovnom latinskom marangonus ‘zidar’, koja je preko grčkog jezika ušla u turski – tursko marangoz. U srpsko-hrvatskim govorima, kad je ova riječ u pitanju, posvjedočen je semantički pomak sa ‘drvodjelja’ na ‘mangup, loš čovjek’.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi – jedne iz opšteg leksikona b/cg/h/s jezika i jednog bokeljskog lokalizma – vidimo se iduće subote.
LITERATURA:
- Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević – Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
2. Vesna Lipovac-Radulović – Romanizmi u Crnoj Gori, jugoistočni dio Boke Kotorske, MbM plus, Novi Sad 1998.
3. Srđan Musić – Romanizmi u severno-zapadnoj Boki Kotorskoj, Filološki fakultet Beogradskog univerziteta, Beograd 1972.
