Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Barbare Kovačević “Mačak u vreći”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
Čovjek je od pamtivijeka pripitomljavao životinje da mu služe za rad i dobijanje hrane. Mačka je jedna od prvih životinjâ koju je čovjek pripitomio (oko 3500 godinâ prije Hrista) i do danas je sačuvala svoj status ne samo domaće životinje (vješte u hvatanju miševâ) nego u prvom redu kućnog ljubimca. Poseban status koji ima mačka (naravno, uz psa) kao pratilac ljudskog roda od kolijevke pa do groba reflektuje se i u b/c/h/s frazeologiji. Ali, pogledajmo prvo što možemo reći o mačkama. Znamo da postoje divlje i pitome, domaće mačke (latinski Felis catus), da često udomimo kakvu skitnicu jer nam se srce cijepa kad kakvo polusmrznuto mače tužnih očiju ugledamo pokraj trotoara te da se posebno divimo dugodlakim persijskim i angorskim mačkama, te kratkodlakim vitkim sijamskim mačkama zbog njihove ljepote i elegancije iako smo svjesni da postoje i one bezdlake i bezrepe koje ne kroče pistama mačjih takmičenjâ motivisane ambicioznim vlasnicima koji su zaljubljeni u svoje mace. Divimo im se zbog izuzetno razvijenih čulâ (posebno mačjih očiju), razvijenog osjećaja ravnoteže te njihove elastičnosti, spretnosti i sposobnosti da iziđu žive iz opasnih situacijâ u koje često dovedu same sebe. Stoga kažemo da mačka ima devet životâ i da se uvijek dočeka na noge. Osim što je miroljubiva, umiljata, sklona češkanju, pri kojem izražava zadovoljstvo i ugodu predenjem, mačka može biti agresivna i opasna zvjerka koja svoje nezadovoljstvo izražava frktanjem, a ako se osjeća ugroženom, može i ogrepsti. Za bolesnu mačku često kažemo da je šugava, upozoravamo djecu da oprezno prilaze mačkama jer one mogu prenijeti bolest.
Crna mačka
Poseban status ima crna mačka, oko koje postoje podijeljena mišljenja. Dok pripadnici nekih kulturâ (veći dio Evrope, USA) smatraju velikom nesrećom ako im crna mačka pređe preko puta i praznovjerno pljunu triput ili zaobilaze put kojim su vidjeli da je prošla, pripadnici drugih kulturâ (Velika Britanija, Japan) obožavaju crne mačke i smatraju ih nosiocima sreće. U starom Egiptu mačka je uopšte uzevši bila sveta životinja, a crne mačke bile su posebno obožavane. Čak se i egipatsko božanstvo Bastet (zaštitnik kuće) prikazivalo kao crna mačka sa zlatnim očima. Njen poseban status ogledao se i u zagrobnom tretmanu, pa su mačji kosturi otkriveni u piramidama u kojima su upućene u vječnost zajedno sa svojim vlasnicima. U evropskom hrišćanskom kulturnom krugu mačka je, simbolički gledano, demonska prepreka koja nas odvaja od Boga, a u srednjem vijeku svaka prava vještica koja imalo drži do sebe imala je brzu metlu i – crnu mačku.
Tom i Džeri
Od najranijeg djetinjstva bombardovani smo književnim i umjetničkim djelima u kojima se pojavljuju mačke. Dok nam u ušima još uvijek odzvanjaju stihovi brojalice/igre/pjesmice “Ide maca oko tebe, pazi da te ne ogrebe…”, klinci naslonjeni na jastučiće s likom Hello Kitty gledaju popularne bezvremenske crtane filmove u kojima mačak Tom hvata miša Džerija, vještac Gargamel viče na svojega Azrijela (“Azrijele, ti glupa mačketino…”), a kanarinka Tviti izgovara svoju čuvenu rečenicu: “Mislim da sam vidio mica-macu”. Prije spavanja djeci čitamo bajku Mačak u čizmama, a poslije sami čitaju školsku lektiru Mačak Džingiskan i Miki Trasi. Ljubitelji filmskih klasikâ sigurno će se prisjetiti horora Ljudi mačke i Prokletstvo ljudi mačakâ, poznate oskarovke ljubičastih očiju (Elizabet Tejlor) u Mački na vrućem limenom krovu te Žene mačke (Catwoman), koja je nastala prema stripovima i filmu o Betmenu, a koja je, kako bi se žargonski reklo, prototip prave ili dobre mačke.
Mačji kašalj
I događaje u svom životu često opisujemo slikama iz mačjeg života. Ne podnosimo se međusobno kao pas i mačka, u neravnopravnoj borbi s protivnikom igramo se mačke i miša, kad okolišamo, vrtimo se oko nečeg kao mačka oko vruće kaše, kad nam se ne sviđa kako smo nešto odradili, slegnemo ramenima svjesni da se prvi mačići u vodu bacaju, a kad nam posao pođe za rukom, kažemo da je to jednostavno za nas bio mačji kašalj. Iskusnog ili snalažljivog čovjeka koji se uglavnom poigrava sa ženama i nikad se ne zaljubi kao mačak (u februaru) zovemo starim mačkom. Po kući premještamo ili prenosimo stvari kao mačka mlade, slušamo muzičke emisije u kojima ima previše mačje dreke, pri odijevanju slušamo savjete Modnog Mačka, a u savremeno doba zbog brzog života i stresnog posla dolazimo kući prebijeni kao mačke.
Ne kupujte mačka u vreći!!
I kad smo već pomislili da znamo mnogo o mačkama i njihovom životu, pitamo se kako je mačak iz naslova ovog članka završio u vreći i ko ga je kupio. Frazem kupiti/kupovati mačka (mačku) u vreći sa značenjem ‘kupiti/kupovati naslijepo (bez prethodne provjere), kupiti/kupovati ne znajući što je i kakvo je ono što se kupuje’ aludira na trik kojim su se lukavi prodavači služili na srednovjekovnim tržnicama. Umjesto vrlo skupih i u prehrambenom procesu tada cijenjenih životinjâ, svinje ili zeca, u vreću ili torbu stavljane su jeftine mačke. Ako kupac nije odmah pogledao što se nalazi u vreći, kod kuće je uvidio da je žrtva prevare. Putem srednjovjekovnih književnih izvorâ frazem se proširio Evropom, a tome je pridonijela i njemačka priča o Tilu Ojlenšpigelu i mački koja je prodana u vreći umjesto zeca. Frazem je dobio varijante, pa je u nekim evropskim jezicima u vreći ili torbi prodana mačka (njemačko die Katze im Sack kaufen; francusko acheter un chat dans un sac, acheter chat en poche; rusko купить кота в мешке, poljsko kupować/kupić kota w worku), dok je u drugima prodan zec (češko koupit zajíce v pytli). U italijanskom jeziku frazem sa sastavnicom mačka (comprare la gatta nel sacco) izišao je iz aktivne upotrebe i umjesto njega danas se upotrebljavaju frazemi u kojima je naglasak stavljen na neprovjeravanje kupljene robe (comprare a scatola chiusa – kupiti u zatvorenoj kutiji, comprare a occhi chiusi – kupiti zatvorenih očiju). Međutim, engleski i grčki frazemi u okviru istog koncepta prevare upućuju na životinju koja se zaista trebala naći u vreći, tj. na svinju (englesko to buy pig in the poke, novogrčko παίρνω γουρούνι στο σακί). Danas se u b/c/h/s jeziku frazem kupiti mačka u vreći upotrebljava u kontekstima prevare s obzirom na kvalitet kupljene robe, i to pogotovo kad je riječ o falsifikovanju modnih robnih markâ.
LITERATURA:
- Barbara Kovačević ‒ Mačak u vreći, Hrvatski jezik, vol.4, no.4, Zagreb 2017.
