Cijenjeni posjetiteljke i posjetioci sajta JU Gradska biblioteka Tivat, čast nam je i zadovoljstvo da Vas obavijestimo da je od danas na sajtu Gradske biblioteke Tivat- u PDF formi- dostupna elektronska inačica još jednog značajnog naučnog rada čija je tematika vezana (i) za Tivat. Riječ je o radu „Katedrala Sv. Tripuna u Kotoru i benediktinska crkva Sv. Mihovila na Prevlaci kod Tivta- primjedbe uz porijeklo oblika i datiranje“ uglednog hrvatskog arheologa i povijesničara umjetnosti Marinka Tomasovića. Rad je objavljen u časopisu „Opuscula Archaelogica“, vol.37/38, Zagreb 2013/14. U radu se razmatraju primjedbe o izvoru trobrodnog i troapsidalnog rješenja romaničke katedrale Sv. Tripuna u Kotoru (1124.-1166.) i postave kupole u njezinom središtu. Mogućnost njezinih lombardijskih svojstavâ, izraženih ponajprije u nacrtu dvotravejnih jedinicâ pobočnih brodovâ preko alternacije nosačâ, ostvarenih posrednim prenosom preko crkavâ u srednjotalijanskom jadranskom zaleđu, ovdje se ponovo sagledava u pogledu nereferiranja ranijeg tumačenja prilikom novijeg osvrta na ovaj problem. Isto vrijedi i po pitanju tumačenja uzora za postavu dvaju pročelnih zvonikâ, izvorom u matičnoj crkvi benediktinskog reda na Monte Kasinu. Rješenje začelja benediktinske crkve Sv. Mihovila na Prevlaci kod Tivta u postavi polukružnih apsidâ od kojih su bočne zatvorene ravnim zidom, ostvareno je kod znamenite crkve Cluny II u drugoj polovini X stoljeća. U slučaju crkve na Prevlaci takvo oponašanje ukazuje na dosljednost, s obzirom da sličan upliv na apeninske gradnje XI stoljeća nije rezultirao identičnim rješenjem. Trobrodni i troapsidalni tip na dubrovačkom okružju uzeo se kao prethodnica istorodne pojave uzduž istočnog Jadrana, u ozračju početnog razvoja ranoromaničkog stila prve polovine XI stoljeća. Analogna zamisao trobrodnosti i istog broja apsidâ, premda manje uniformisana, ostvarena je približno u isto vrijeme i kod benediktinske crkve Sv. Mihovila na Prevlaci. Nadamo se da će I ovaj naučni rad- kao I oni koje smo već objavili, te kao I oni koje ćemo objaviti u periodu pred nama- produbiti poznavanje (društveno)-kulturne povijesti našeg grada, te da će Vam biti na intelektualno-spšoznajnu korist. S poštovanjem, Miomir Abović, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat
