Prvi mjesec bračnog života naziva se obično – medeni mjesec. Taj izraz potiče iz romana “Zadig ili Sudbina”, koji je napisao čuveni francuski filozof i književnik Volter, pravim imenom Fransoa-Mari Arue (1694.-1778.). U tom svom romanu, objavljenom 1747., u trećoj glavi, on piše: “Zadig je iskusio da je prvi mjesec braka, kao što je opisao u knjizi Zend, medeni mjesec, a drugi je – pelinov mjesec”. Volter se ovdje, u stvari, oslonio na staro istočnjačko iskustvo, slikovito izraženo i u narodnom stvaralaštvu odgovarajućom izrekom, da su prvi dani u braku ispunjeni srećom i zadovoljstvom (što simbolizuje med), a kasnije životnim problemima i nevoljama (pelin). U našem se jeziku izraz medeni mjesec upotrebljava u više značenjâ. Osnovno je: ‘prvi mjesec (ili prvo vrijeme) života u braku’, kao u primjerima datim u Rečniku SANU: “Moja žena je sva blistala nekom radošću…Medeni meseci, ta divna vremena bezbrižne ljubavi, prošli su brzo (Živad. L53). Neko vreme mladenci /će/ ostati u Carigradu i ondje sprovesti medene mjesece (Drž. V. 1, 121). Ako je njima /mladencima/ medeni mjesec, nije nama (Kušan Ј. 1,252)”. U širem smislu medeni mjesec označava prve, sretne dane uopšte. Tako je u ovim primerima iz već navedenog izvora: “U prvim danima radikalne vlasti, u prvim medenim mesecima radikalne nove ustavnosti, desili su se strašni (…) događaji. (MH 1890, 81/2). Meternih (…) gledao je da iskoristi medeni mesec francusko-austrijskog prijateljstva, da bi proniknuo u planove Napoleonove (Pop. V. 1,8)”. U svom osnovnom značenju (‘prvi mjesec života u braku’) izraz medeni mjesec obično je povezan sa bračnim putovanjem, pa se u tom smislu ponekad i upotrebljava. Јosip Matešić, u svom “Frazeološkom rječniku”, navodi ovaj primjer: „Supruzi su najednom nestali iz Zagreba i tek se nakon nekoliko danâ saznalo da su otputovali na drugi medeni mjesec”. Prema tome, medeni mjesec je ne samo ‘prvi mjesec života u braku’ ili ‘prvo (sretno) vrijeme u bilo kakvoj situaciji, dok još nisu nastali problemi i razočarenja’ nego i ‘bračno putovanje’, koje se, po pravilu, podudara sa prvim mjesecom braka. Sva ta značenja izraza medeni mjesec mi u živom govoru, naravno, osjećamo i razlikujemo. Ono što je nova spoznaja, jeste da je on nastao sredinom XVIII stoljeća, na osnovu starog iskustva o bračnoj sreći, i da je iz Volterovog djela, odnosno iz francuskog jezika, prenesen u mnoge druge jezike na svijetu, pa tako i u B/CG/H/S.
LITERATURA:
- Milan Šipka- “Zašto se kaže?”, Prometej, Novi Sad 2013.
