Miličin ili Milicin, Dragičin ili Dragicin

Jedno zanimljivo pojašnjenje povodom posesivnih pridjeva od ženskih ličnih imena izvedenih sufiksom -ica. Koji lik je normativan: MILIČIN ili MILICIN, DANIČIN ili DANICIN, DRAGIČIN ili DRAGICIN itd.? Normativni su likovi ovih posesivnih pridjeva i sa Č, i likovi sa C. Zašto? Zato što su i jedni i drugi dobijeni u rezultatu procesa palatalizacija koje su se vršile u davnoj prošlosti štokavskog narječja. Likovi sa suglasnikom Č (Miličin, Daničin, Dragičin itd.) dobijeni su u rezultatu prve palatalizacije, kad je sufiks još imao glasovnu formu -ika. Dakle, tadašnji oblici ovih ženskih ličnih imena glasili su *Milika, *Danika, *Dragika i imali su zadnjonepčani suglasnik K na kraju osnove. A kad se to K našlo ispred vokala prednjeg reda I iz sufiksa za tvorbu posesivnih pridjeva -in, regularno je, po zakonu prve palatalizacije K > Č, prelazilo u prednjonepčani suglasnik Č, pa smo od *Milikin, *Danikin, *Dragikin itd. dobijali posesivne pridjeve u glasovnom liku Miličin, Daničin, Dragičin itd. Prva palatalizacija vrši se, na temelju relativne hronologije, između 400. i 475. godine poslije Hrista. Glasovni zakoni- baš kao i brojni drugi zakoni u prirodi i u ljudskom društvu- traju neko vrijeme; poslije toga više ne djeluju i ne proizvode rezultate. Tako je bilo i sa prvom palatalizacijom u praslavenskom jeziku: dok je prva palatalizacija djelovala, K, G i H ispred vokala prednjeg reda [(I, E, Ѧ (nazalnog E), poluglasnika prednjeg reda ь i vokala Ѣ (“jat”)] prelazili su u Č, Ž i Š. Kad je prva palatalizacija završila, K, G i H ispred pomenutih vokala nisu više prelazili u Č, Ž i Š. Rezultati prve palatalizacije, međutim, očuvali su se u jeziku. Ali ne lezi vraže!! Poslije prve palatalizacije u praslavenskom jeziku djelovale su još dvije palatalizacije: druga i treća. O drugoj palatalizaciji ovdje nećemo govoriti jer za našu temu nije bitna, ali hoćemo o trećoj. Zakon treće (progresivne) palatalizacije glasi: zadnjonepčani suglasnici K, G i H iza vokala I, Ѧ (nazalnog E) i poluglasnika prednjeg reda ь prelaze u C, Z, S: K > C, G > Z, H > S. Što to znači kad je tema o kojoj govorimo u pitanju? To znači da je ono K u okviru sufiksa -ika iza vokala I po zakonu treće palatalizacije prešlo u C i da smo dobili likove ženskih imena u njihovom današnjem obliku: Milica, Danica, Dragica itd., a u skladu sa tim glasovnim likovima i posesivne pridjeve u formi Milicin, Danicin, Dragicin itd. Dakle, i forma posesivnog pridjeva MILIČIN, i forma MILICIN nastale su u davnoj prošlosti našeg jezika, kao rezultat djelovanja dvaju različitih palatalizacija: MILIČIN kao rezultat djelovanja prve palatalizacije, a forma MILICIN kasnije, u rezultatu djelovanja treće palatalizacije. Jezik je sačuvao i do naših dana prenio oba glasovna lika. Nadam se da vam je bilo zadovoljstvo što ste otputovali s nama u daleku prošlost našeg jezika, na putovanje koje vam je omogućilo da saznate zašto je normativno i Miličin, i Milicin, i Daničin, i Danicin, i Dragičin, i Dragicin.