MLIJEČNI PUT
Izraz Mliječni put vraća nas na sam početak priče ili mita o najslavnijem grčkom junaku, Heraklu. On je bio sin gospodara svih bogovâ i ljudi, silnoga gromovnika Zevsa, a rodila ga je smrtnica Alkmena, supruga kralja Amfitriona. Dok je Amfitrion bio u pohodu na Tafljane, još netaknutoj Alkmeni u njegovom liku javio se bog Zevs i tako je na prevaru obljubio. Prije toga naredio je bogu Sunca Heliju da jedan dan ne sija kako bi produžio ljubavnu noć u kojoj je začet najveći grčki junak. Ljubomorna Zevsova supruga, boginja Hera, saznavši za sve to, nastojala je da se nekako osveti. Naredila je Ejlejtiji, boginji porođaja, da odgodi Heraklovo rođenje. Uprkos tome, po Zevsovoj volji, poslije deset mjeseci Alkmena je rodila blizance: Zevsovog sina Herakla i Ifikla, koga je u međuvremenu začela s mužem (Amfitrionom). Legenda dalje kaže: “Plašeći se Herine ljubomore, Alkmena je ostavila Herakla na poljani izvan tebanskih zidinâ, a Zevs, koji je želio da dječak bude besmrtan, naložio je Ateni da njegovog sina podmetne Heri kako bi ga podojila. Atena je dovela boginju do mjesta gdje je Alkmena ostavila mališana, podigla dijete sa zemlje i stavila ga Heri na grudi. Herakle je tako snažno povukao mlijeko iz boginjine dojke da je Hera od bola vrisnula i grubo ga odbacila. Atena je dječaka vratila Alkmeni i naredila joj da ga odnjeguje. Drugi pripovijedaju da je Hermes odnio malog Herakla na Olimp i da ga je stavio na grudi usnule Here; boginja se ubrzo probudila, ali je mališan u međuvremenu već podojio božansko mlijeko i stekao besmrtnost.” Alkmena je brižno njegovala svoje blizance, povijajući ih u grimizne pelene. Stavljala ih je u Amfitrionov štit da tu spavaju. Ali gnjevna Hera nije mirovala. Smišljala je kako da uništi Herakla. Tako je jedne noći poslala dvije ogromne zmije da napadnu i udave dječake, koji su imali jedva deset mjeseci. Kad ih je Heraklov brat Ifikle primijetio, vrisnuo je od straha. Odmah su dotrčali roditelji, Amfitrion i Alkmena, da spase djecu, ali je mali Herakle svojim ručicama već bio zadavio obje nemani. Otada je, zadojen božanskim mlijekom, pobjeđivao sve svoje neprijatelje i tako postao veliki junak. Iza njega su ostala mnoga herojska djela, koja smo već pominjali, ali i jedan ustaljeni izraz: Mliječni put. Vjeruje se, naime, da je ona bjeličastoplava zvjezdana traka što se pruža preko cijelog neba nastala od mlijeka koje je šiknulo iz grudi boginje Here kad je podojila Herakla. Otuda onda i drugi, poznatiji naziv za Mliječni put – Galaksija ili Galaktika (od grčkog gala, gálaktos – “mlijeko”). U nas se Galaksija, odnosno Mliječni put (engleski Milky Way) naziva u narodu još i Kumova slama. No, o tom izrazu u jednom drugom članku.
LITERATURA:
Milan Šipka- “Zašto se kaže?”, Prometej, Novi Sad 2011.
