U Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote donosimo objašnjenje etimologije nove dvije riječi: kako ste već navikli, jedne iz opšteg leksikona B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma. Ove subote to su riječi mûrva i gȁnač.
Leksem mûrva vodi porijeklo od praslavenskog *mury (genitiv jednine *murъve) (slovenačko mûrva, ukrajinsko мóрва, poljsko morwa), što je posuđeno iz latinskog mōrum (uporediti italijansko moro). Latinska riječ, pak, potiče iz nekog mediteranskog izvora i u vezi je sa grčkim μόρον ‘murva, kupina’ i jermensko mor ‘kupina’.
Gȁnač (u opštem leksikonu B/CG/H/S jezika ‘kuka’) vodi porijeklo iz venecijanskog ganzo ‘kuka’. Ovaj leksem na jadranskoj obali ima i metaforičke ekstenzije. Jedna od tih metaforičkih ekstenzijâ je semantizam ‘prepredenjak, lukavac, prevarant’ (Vis, Korčula, Šibenik). Augmentativnim likom gančȉna postiže se, pak, oznaka za karakterističnu ribu koju narod naziva grdobina (Lophius piscatorius), a taj prelaz značenja lako je razumjeti ako se zna da je grdobini prvo leđno peraje raščlanjeno u pojedine šipčice i da prva šipčica ima listolik privjesak za primamljivanje plijena. Te kopljaste privjeske lako je uporediti s kukom. Konačno, od leksema gȁnač– sa jedne strane metaforičkim transferom, koji se bazira na činjenici izrazite zakrivljenosti zatka, i, sa druge, fonološkom transformacijom- nastao je i naziv za poznatog račića koji služi kao odlična njeska (mamac po bokeljski): kanjȍč.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi- jedne iz opšteg leksikona B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma- vidimo se iduće subote.
LITERATURA:
- Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević- Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
- Vojmir Vinja- Jadranske etimologije: Jadranske dopune Skokovu etimologijskom rječniku, vol.I, HAZU, Školska knjiga, Zagreb 1998.
