• tel: 032 674 588
  • email: info@bibliotekativat.me
Biblioteka Tivat
Advertisement
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt
  • Izbori 2024
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt
  • Izbori 2024
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
Biblioteka Tivat
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate

NEKOLIKO NAPOMENÂ O PISANJU VELIKOG I MALOG SLOVA  (drugi dio)

Miomir Abović autor Miomir Abović
07/09/2022
u Pravopisno-gramatički savjeti
Vrijeme za čitanje: 12 min
0
A A
0
NEKOLIKO NAPOMENÂ O PISANJU VELIKOG I MALOG SLOVA  (drugi dio)
0
SHARES
5.7k
PREGLEDI
Share on FacebookShare on Twitter

U drugom (i završnom) dijelu članka čija je tematika pisanje velikog/malog početnog slova nastavljamo tamo gdje smo stali u prvom dijelu. I dalje se koncentrišemo na objašnjenje i rješavanje najraširenijih nedoumicâ prosječnih govornikâ našeg jezika kad je ovaj segment pravopisa u pitanju.

 h) dvočlani nazivi kontinenatâ, mikroregijâ i makroregijâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi koje ulaze u njihov sastav, ako je ta druga riječ zajednička imenica: Azurna obala, Crnogorsko primorje, Tivatsko polje, Grbaljsko polje, Hrvatsko zagorje, Dalmatinska zagora, Bosanska krajina, Moskovska oblast, Sjeverni pol, Južni pol, Bliski istok Međutim, ako je druga riječ koja ulazi u sastav dvočlanog nazivâ vlastita imenica, onda se obje riječi koje ulaze u sastav nazivâ kontinenatâ, mikroregijâ i makroregijâ pišu velikim početnim slovom: Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Srednja Amerika, Mala Azija, Bosanska Posavina, Hrvatsko Podunavlje itd.

 i) nazivi nebeskih (astronomskih) tijelâ pišu se velikim početnim slovom: Pluton, Zemlja, Danica, Saturn, Uran, Sunce, Mjesec, Venera, Sjevernjača Treba imati na umu sljedeće: riječi Sunce, Mjesec i Zemlja pišu se ovako- dakle velikim početnim slovom- isključivo kad imaju stručno, tj. astronomsko značenje, npr.: Svi znaju da se Zemlja okreće oko Sunca; Pogled na Zemlju iz kosmosa je fascinantan; Danas smo u školi naučili da je Mjesec Zemljin satelit. Međutim, kad se pomenute imenice ne upotrebljavaju u stručnom, tj. astronomskom značenju, i kad su opšte imenice, tj. kad ne denotiraju nebeska tijela, onda se pišu malim početnim slovom: Zalazak sunca bio je čaroban; Zbog jakog sunca doživjela je toplotni udar; U tom trenutku mjesec se skrio iza oblaka; Februar je mjesec u kojem vrijeme zna biti prevrtljivo; Više od mjesec danâ bili smo na ljetovanju; U našoj zemlji taj tip smartfona još uvijek nije u prodaji; Poštuj zemlju po kojoj hodaš itd. Dvočlani, pak, nazivi nebeskih (astronomskih) sistemâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi koje ulaze u njihov sastav: Mliječni put, Veliki medvjed, Veliki pas, Mala kola, Kumova slama, Halejeva kometa itd.

  j) dvočlani/višečlani nazivi morâ, ostrvâ, poluostrvâ, planinâ, pustinjâ, rtovâ, pećinâ, kanjonâ, dolinâ, zalivâ, parkovâ, nacionalnih parkovâ i parkovâ prirode itd. pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge/ostalih riječi koje ulaze u njihov sastav, npr: Tihi okean, Atlantski okean, Indijski okean, Sredozemno more, Jadransko more, Crno more, Sjeverno ledeno more, Skadarsko jezero, Žuta rijeka, Boka kotorska, Biogradska gora, Plitvička jezera, Mljetski kanal, Golfska struja, Rt dobre nade, Velika slana pustinja, Lipska pećina, Đalovića pećina, Lukina jama, Radmanska klisura, Kopački rit, Babin zub, Dugi otok, Veliki kanjon, Velika plaža, Silicijumska dolina

  k) opšteprihvaćena simbolična dvočlana imena kontinenatâ, regijâ, okeanâ itd. takođe se pišu velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi koje ulaze u njihov sastav: Novi svijet (Amerika), Stari svijet (Evroazija i Afrika), Crni kontinent (Afrika), Stari kontinent (Evropa), Divlji zapad (istorijski naziv za područje u SAD-u), Velika bara (Atlantski okean), Treći svijet (skupina nerazvijenih zemaljâ svijeta) itd.

  l) dvočlani/višečlani nazivi administrativnih jedinicâ, organâ zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, zatim dvočlani i višečlani nazivi političkih institucijâ i međunarodnih organizacijâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi koja ulazi u njihov sastav i malim početnim slovom druge (eventualno treće i/ili neke naredne) riječi: Vojna krajina, Beogradski pašaluk, Kragujevački srez, Osnovno državno tužilaštvo (Kotor), Sekretarijat za finansije, Upravni sud, Privredni sud, Ustavni sud, Viši sud, Haški sud, Ministarstvo vanjskih poslovâ i evrointegracijâ, Organizacija ujedinjenih nacijâ, Evropski parlament, Evropska komisija, Međunarodni monetarni fond, Pokret nesvrstanih Ako je drugi član dvočlanog naziva vlastita imenica, onda se, naravno, i taj drugi član piše velikim početnim slovom: Vlada Crne Gore, Skupština Srbije, Sabor Republike Hrvatske, Savjet Evrope, Skupština Opštine Tivat itd.

  lj) dvočlani i višečlani nazivi ustanovâ, udruženjâ, društavâ, televizijskih i radio-stanicâ, firmi, fabrikâ, stranakâ itd. pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge i, eventualno, ostalih riječi koje ulaze u njihov sastav: Matica hrvatska, Matica srpska, Matica crnogorska, Crveni krst, Privredna komora, Advokatska komora, Odsjek za srpski jezik Filozofskog fakulteta (u Nikšiću), Crnogorska akademija naukâ i umjetnosti, Udruženje likovnih umjetnikâ (Crne Gore), Udruženje književnikâ (Crne Gore), Savez slijepih, Agencija za zaštitu životne sredine, Direktorat za vanredne situacije, Direkcija za saobraćaj, Uprava za nekretnine, Fabrika čipsa (Tuzi), Fabrika peleta (Andrijevica), Turistička organizacija (Tivta), Centar za građansko obrazovanje, Centar za djecu sa posebnim potrebama, Radio-televizija (Crne Gore), Rukometni savez (Crne Gore), Barska plovidba, Demokratska partija socijalistâ, Socijalistička narodna partija, Nova srpska demokratija Kad je u pitanju pisanje nazivâ sportskih klubovâ, naziv samog kluba u okviru višečlanog naziva istog piše se velikim početnim slovom: Rukometni klub “Partizan”, Fudbalski klub “Arsenal”, Košarkaški klub “Teodo” itd.

  m) nazivi crkavâ i administrativno-organizacionih crkvenih jedinicâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge- eventualno treće- riječi koje ulaze u njihov sastav: Rimokatolička crkva, Katolička crkva, Anglikanska crkva, Kotorska biskupija, Barska nadbiskupija, Srpska pravoslavna crkva, Mitropolija crnogorsko-primorska, Eparhija budimljansko-nikšićka

  n) dvočlani nazivi umjetničkih grupâ i muzičkih bendovâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi koje ulaze u njihov sastav: Parni valjak, Riblja čorba, Prljavo kazalište, Crvena jabuka, Novi fosili, Bijelo dugme, Dubrovački trubaduri, Zagrebački solisti (ansambl), Novi kvadrat (grupa crtača stripa) itd. Velikim početnim slovom pišu se i nazivi navijačkih grupâ: Grobari, Torcida, Delije

  nj) dvočlani nazivi građevinâ i objekatâ, saobraćajnicâ i saobraćajnih objekatâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi koje ulaze u njihov sastav: Bijela kuća, Palata pravde, Duždeva palata, Sikstinska kapela, Dioklecijanova palata, Ajfelov toranj, Berlinski zid, Kineski zid, Brandenburška kapija, Slavoluk pobjede, Trijumfalna kapija, Beogradska tvrđava, Kapetan-Mišino zdanje, Beli dvor, Stari dvor, Dvorac kralja Nikole, Jadranska magistrala, Pelješki most

  o) dvočlani/višečlani nazivi ulicâ, trgovâ i četvrti pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge (eventualno treće) riječi koje ulaze u njihov sastav, sem ako ta druga riječ nije vlastita imenica; u tom slučaju obje riječi pišu se velikim početnim slovom: Stari grad (Kotor), Kineska četvrt, Varšavski geto, Bokeljska ulica, Zagrebačka ulica, Beogradska ulica, Trg golootočkih žrtavâ, Perivoj slobode, Peta avenija, Bulevar revolucije Ali: Bulevar Ivana Crnojevića, Bulevar sv. Petra Cetinjskog, Zmaj Jovin bulevar, Bulevar kralja Aleksandra, Ulica Ljuba Čupića, Ulica Živka Nikolića, Trg Božane Vučinić, Trg Argentina itd.

  p) velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi koje ulaze u njihov sastav pišu se zaštićena imena proizvodâ: Nikšićko pivo, Kranjska kobasica, Njeguški sir, Njeguški pršut, Pljevaljski sir Zaštićena imena proizvodâ pišu se velikim početnim slovom i kad se sastoje od samo jedne riječi: Vegeta, Rosa, Čokolino, Passat, Audi, Nokia, Siemens itd.

  r) dvočlani/višečlani nazivi slikâ, skulpturâ, muzičkih djelâ, knjigâ, časopisâ, novinâ, internetskih portalâ, filmovâ, radijskih i televizijskih emisijâ i programâ, pjesamâ, himni, članakâ, zakonâ, deklaracijâ, rezolucijâ itd. pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi (eventualno ostalih riječi) koje ulaze u njihov sastav: Noćni sat (slika), Vodeni ljiljani (slika), Upornost sjećanja (slika), Kip slobode (skulptura), Mala sirena (skulptura), Deveta simfonija, Ero s onoga svijeta (opera), Žedan kamen na studencu (zbirka pjesamâ), Lelek sebra (zbirka pjesamâ), Auto na korzu (zbirka pjesamâ), Mirisi, zlato i tamjan (roman), Travnička hronika (roman), Novi zavjet, Sveto pismo, Crna hronika (novinska rubrika), Južnoslovenski filolog (časopis), Naš jezik (časopis), Službeni list (Crne Gore), Bolji život (televizijska serija), Grlom u jagode (televizijska serija), Jutarnji list (novina), Novi list (novina), Lijepa naša (himna), Bože pravde (himna), Zadatak je jačih da pomažu slabijima (novinski članak), Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekatâ, Rezolucija o pomirenju Ako je u sklopu dvočlanih/višečlanih nazivâ slikâ, skulpturâ, muzičkih djelâ, knjigâ, časopisâ, novinâ, internetskih portalâ, filmovâ, radijskih i televizijskih emisijâ i programâ, pjesamâ, himni, članakâ, zakonâ, deklaracijâ, rezolucijâ itd. neka vlastita imenica, onda se ta vlastita imenica piše, naravno, velikim početnim slovom: Ustav Crne Gore, Na Drini ćuprija, Opsada crkve Svetog Spasa, Zvonar Bogorodičine crkve, Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici itd.

  s) dvočlani/višečlani nazivi naučnih, kulturnih, političkih i ekonomskih skupovâ, humanitarnih i edukativnih akcijâ, nazivi izložbi, festivalâ, javnih tribinâ itd. pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi/ostalih riječi koje ulaze u njihov sastav: Don Brankovi dani muzike, Tivatsko književno ljeto, Festival knjigâ Kotor, Njegoševi dani, Drugi hrvatski slavistički kongres, Kopaonički dani javnih nabavki, Riječki filološki dani, Dani crnogorskog filma, Goranovo proljeće, Ratkovićeve večeri poezije, Struške večeri poezije, Svjetski ekonomski forum u Davosu, Morinjska gitarijada, Festival zabavne glazbe Split, Sedmica borbe protiv raka dojke, Mjesec borbe protiv alkoholizma, nikotinizma i zavisnosti od drogâ, Drevna kineska kultura (izložba), Spavanje i snovi (javno predavanje) itd.

  š) dvočlani/višečlani nazivi sportskih takmičenjâ i takmičarskih ligâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi/ostalih riječi koje ulaze u njihov sastav: Svjetsko fudbalsko prvenstvo, Liga šampionâ, Liga konferencijâ, Evropsko prvenstvo u košarci, Turneja četiri skakaonice, Crnogorska fudbalska liga, Zimske olimpijske igre itd.

  t) nazivi praznikâ i spomen-danâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi/ostalih riječi koje ulaze u njihov sastav: Nova godina, Sveta tri kralja, Veliki petak, Svi sveti, Kurban-bajram, Ramazanski bajram, Roš hašana, Jom kipur, Jom hašoa, Dan državnosti, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, Svjetski dan knjige i autorskih pravâ Na ovaj način pišu se i nazivi Sudnji dan, Posljednji dan. Ako je, međutim, druga riječ u sastavu dvočlanog naziva imenica koja je stekla gramatičke karakteristike vlastitog imena, onda se i ta druga riječ piše velikim početnim slovom: Velika Gospa, Mala Gospojina itd.

  u) dvočlani/višečlani nazivi odlikovanjâ, ordenâ i nagradâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi/ostalih riječi koje ulaze u njihov sastav, sem ako u sklopu višečlanog naziva nemamo vlastitu imenicu koja se, naravno, piše velikim početnim slovom: Orden Republike Crne Gore, Crnogorska velika zvijezda, Crnogorska zastava, Orden za hrabrost, Medalja za hrabrost, Medalja čovjekoljublja, Medalja za zasluge, Pulicerova nagrada, Nobelova nagrada, Zlatni lav, Zlatna palma, Zlatna kopačka, Legija časti, Veliki kristalni globus

  v) nazivi horoskopskih znakovâ pišu se velikim početnim slovom: Ovan, Bik, Lav, Djevica, Ribe

  w) dvočlani/višečlani nazivi zasebnih školâ u nauci i u umjetnosti pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi/ostalih riječi koje ulaze u njihov sastav: Frankfurtska škola, Praški lingvistički krug, Zagrebačka škola crtanog filma, Aleksandrijska škola

  z) dvočlani/višečlani nazivi nastavnih predmetâ i kolegijumâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi/ostalih riječi koje ulaze u njihov sastav: Engleski jezik, Istorija filozofije, Kreativno pisanje, Osnovi elektrotehnike, Likovno vaspitanje, Uvod u teoriju književnosti, Uvod u lingvistiku, Muzički oblici i stilovi, Staroslovenski jezik, Teorija prava i države, Rimsko pravo

  ž) dvočlani/višečlani nazivi istorijskih događajâ (ratovâ, revolucijâ, bitakâ, ustanakâ itd.) pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi/ostalih riječi koje ulaze u njihov sastav: Vartolomejska noć, Noć dugih noževâ, Kristalna noć, Sarajevski atentat, Nirnberški procesi, Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, Balkanski ratovi, Vijetnamski rat, Zalivski rat, Prvi krstaški rat, Tridesetogodišnji rat, Francusko-pruski rat, Austrijsko-turski rat, Ukrajinski rat, Francuska revolucija, Oktobarska revolucija, Kurska bitka, Termopilska bitka, Bitka kod Staljingrada, Bitka kod Midveja, Bitka na Neretvi, Seljačka buna, Prvi srpski ustanak, Timočka buna, Nevesinjska puška, Hladni rat, Zlatna groznica (utrka za rudnicima zlata u SAD-u u XIX stoljeću) itd.

   λ) dvočlani nazivi frontovâ, te vojnih i policijskih akcijâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi koje ulaze u njihov sastav: Istočni front, Zapadni front, Sremski front, Milosrdni anđeo, Balkanski ratnik, Trojanski štit

  y) dvočlani/višečlani nazivi mirovnih konferencijâ, kongresâ, sporazumâ i reformi pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi/ostalih riječi koje ulaze u njihov sastav: Berlinski kongres, Versajski mir, Hrvatsko-ugarska nagodba, Dejtonski sporazum, Sporazum iz Kjota, Bolonjska reforma

  α) dvočlani latinski nazivi hominidâ, životinjâ i biljakâ pišu se velikim početnim slovom prve riječi i malim početnim slovom druge riječi koje ulaze u njihov sastav: Homo erectus, Homo sapiens, Lepus europaeus (zec), Canis familiaris (pas), Felis silvestris (mačka), Nuphar luteum (lokvanj), Cannabis sativa (konoplja), Viola tricolor (trobojna ljubičica) itd.

  ß) višečlani nazivi institucijâ, ustanovâ itd. često se u pisanju skraćuju na jednu riječ iz njihovog sastava. Pri skraćivanju- kada skraćeni naziv u tekstu dođe neposredno nakon punog višečlanog naziva- ta riječ piše se velikim početnim slovom: Na svojoj današnjoj sjednici Vlada Crne Gore imenovala je nove ljude u svojim tijelima. Ova odluka Vlade ubrzo će izaći u Službenom listu Crne Gore; U Nacionalnoj biblioteci Crne Gore juče je održan seminar za bibliotekare. Tom prilikom Biblioteku posjetila je ministrica za kulturu itd.

Nadam se da smo ovim člankom u dva dijela riješili neke najčešće nedoumice prosječnih govornikâ našeg jezika kad je u pitanju pisanje velikog/malog slova, poglavito i prije svega u određenim dvočlanim i višečlanim nazivima. Naravno, ni najopširniji ni najiscrpniji članak ne može odagnati bukvalno svaku dilemu koju neka/neki građanka/građanin može imati bilo kad je u pitanju pisanje velikog/malog slova bilo kad je u pitanju neki drugi gramatičko-pravopisni problem. Zato vas ponovo pozivamo da nam, ako imate bilo kakvu gramatičko-pravopisnu dilemu, pišete na Pitaj bibliotekara – Gradska biblioteka Tivat, i mi ćemo vam sa zadovoljstvom odgovoriti. S poštovanjem, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat, Miomir Abović

PovezanoPostovi

Zašto je Zelenski Volodimir, a Putin Vladimir?
Pravopisno-gramatički savjeti

Zašto je Zelenski Volodimir, a Putin Vladimir?

31/01/2025
260
KABAL, KABEL ILI KABL? KOJI GLASOVNI LIK JE STANDARDOLOŠKI KOREKTAN?
Pravopisno-gramatički savjeti

KABAL, KABEL ILI KABL? KOJI GLASOVNI LIK JE STANDARDOLOŠKI KOREKTAN?

06/09/2023
565
Koja gramtička forma imperativa glagola (O)BÒJITI – (Ò)BOJ ILI (O)BÒJI – je standardološki korektna?
Pravopisno-gramatički savjeti

Koja gramtička forma imperativa glagola (O)BÒJITI – (Ò)BOJ ILI (O)BÒJI – je standardološki korektna?

27/08/2023
652
  • U trendu
  • Komentari
  • Najnoviji
NEKOLIKO NAPOMENÂ O PISANJU VELIKOG I MALOG SLOVA  (drugi dio)

NEKOLIKO NAPOMENÂ O PISANJU VELIKOG I MALOG SLOVA  (drugi dio)

07/09/2022
Porijeklo i smisao tri dalmatinska prezimena prisutna i u Tivtu

Porijeklo i smisao tri dalmatinska prezimena prisutna i u Tivtu

06/08/2023
Pravilna upotreba glagola trebati

Pravilna upotreba glagola trebati

01/01/2022
Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

13/12/2023
23. 9. 2023.  naš gost će biti Domagoj Margetić, autor knjige “Krvave balkanske milijarde”

23. 9. 2023. naš gost će biti Domagoj Margetić, autor knjige “Krvave balkanske milijarde”

2
Predavanje “Erotički momenat u Njegoševoj poeziji” – prof. dr Milo Lompar

Predavanje “Erotički momenat u Njegoševoj poeziji” – prof. dr Milo Lompar

1
Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

1
Predavanje “Večna knjiga – U slavu 530 godina izdavaštva slovenske civilizacije” – Gost: Zoran Stefanović

Predavanje “Večna knjiga – U slavu 530 godina izdavaštva slovenske civilizacije” – Gost: Zoran Stefanović

1
O brendiranju žigova i pečata

O brendiranju žigova i pečata

15/05/2025
Malo i veliko dramsko šipražje u tivatskoj biblioteci

Malo i veliko dramsko šipražje u tivatskoj biblioteci

15/05/2025
Dikan Laza Sredanovića i monografija Milanke Sredanović u Gradskoj biblioteci Tivat

Dikan Laza Sredanovića i monografija Milanke Sredanović u Gradskoj biblioteci Tivat

15/05/2025
Filip David – Priče o stvarnom i nestvarnom

Filip David – Priče o stvarnom i nestvarnom

12/05/2025

Najnovije vijesti

O brendiranju žigova i pečata

O brendiranju žigova i pečata

15/05/2025
126
Malo i veliko dramsko šipražje u tivatskoj biblioteci

Malo i veliko dramsko šipražje u tivatskoj biblioteci

15/05/2025
154
Dikan Laza Sredanovića i monografija Milanke Sredanović u Gradskoj biblioteci Tivat

Dikan Laza Sredanovića i monografija Milanke Sredanović u Gradskoj biblioteci Tivat

15/05/2025
158
Filip David – Priče o stvarnom i nestvarnom

Filip David – Priče o stvarnom i nestvarnom

12/05/2025
197
Biblioteka Tivat

U Tivtu su se knjige sakupljale još od srednjeg vijeka uglavnom po manastirima i samostanima koji su se nalazili u okolini. Prva biblioteka osnovana je poslije Drugog svjetskog rata, 1945. godine u okviru MTRZ-a „Sava Kovačević“ .

Pratite nas

Pregledajte po kategoriji

  • Aktuelnosti i događaji
  • Audio bajke
  • Audio bajke 2
  • Bajke
  • Bajke 2
  • Dječija biblioteka
  • Knjiga sedmice
  • Književne večeri
  • Lavirint smisla
  • Leksički vremeplov
  • Poklanjamo srijedom
  • Pravopisno-gramatički savjeti
  • Saradnja sa NVO
  • Slike starih vremena
  • Sunday Book
  • Tivat u nauci
  • Tivatsko književno ljeto
  • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Tivatsko književno ljeto 2023
  • Tivatsko književno ljeto 2024
  • Tribine i predavanja
  • Uncategorized
  • Vijesti iz biblioteke

Najnovije vijesti

O brendiranju žigova i pečata

O brendiranju žigova i pečata

15/05/2025
Malo i veliko dramsko šipražje u tivatskoj biblioteci

Malo i veliko dramsko šipražje u tivatskoj biblioteci

15/05/2025
  • O nama
  • Izbori 2023
  • Galerija
  • Kontakt

© 2023 BIBLIOTEKA TIVAT

Dobrodošao natrag!

Prijavite se na svoj račun ispod

Zaboravljena lozinka?

Vratite svoju lozinku

Unesite svoje korisničko ime ili adresu e-pošte da poništite lozinku.

Prijaviti se

Dodaj novu listu za reprodukciju

Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt
  • Izbori 2024

© 2023 BIBLIOTEKA TIVAT