Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Barbare Kovačević “Ljeto nam se vratilo…”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
“Koje godišnje doba najviše volite?” – pitanje je iz školskih leksikonâ (ako uopšte više postoji populacija koja zna što je to) na koje bi mnogi od nas, da im se ono danas postavi, zasigurno odgovorili – ljeto. Ljetu se najviše veselimo zbog godišnjih odmorâ i svih čari koje nam to godišnje doba pruža. Stoga je nevažno hoćemo li ga provesti na usijanom velegradskom asfaltu ili na kojem od morskih odredištâ. Život tokom ljeta uglavnom poprimi neki laganiji i sporiji ritam (od toga se, naravno, izuzimaju turistički radnici kojima je ovo doba najveće finansijske berbe). Sretnici kojima je ljeto razdoblje odmora, studiozno se za njega pripremaju odlaskom u teretane i dijetetskom prehranom u želji da što bolje izgledaju u kupaćim kostimima, ili unaprijed planiraju provode na jadranskim odredištima. Ljeto je sinonim za kupanje u moru, gužvu na plažama, ležanje pod suncobranom, ispijanje osvježavajućih pićâ, zabavu po terasama i klubovima, porodična okupljanja i susrete s prijateljima, lako štivo ili, pak, beletristiku koju tokom godine gomilamo na hrpu koju ćemo progutati čitajući tokom odmora… Iako mnogi negoduju zbog vrućine i gužve, blagodati sunčanoga vremena ogledaju se u obilju voća i povrća koje se u ljetnom razdoblju može naći na našim stolovima. Ovom prilikom osvrnućemo se na frazeme koji se svojim imeničkim sastavnicama uklapaju u ljetnu scenografiju, a odnose se na slasne ljetne plodove – lubenice, dinje i grožđe. To su fitonimni frazemi obrati bostan i biti (naći se) u nebranom (neobranom) grožđu, kojima se izražava stradanje zbog vlastitih postupakâ ili neugodne situacije u kojoj se pojedinac zatekao. Iako se lubenica i dinja obično smatraju voćem, one su zapravo povrće poput bundeve, tikvice i krastavacâ. Lubenica može biti duguljastog ili okruglog oblika s debelom zelenom korom, koja može biti pjegava ili prugasta, i sa sočnom crvenkastom unutrašnjošću prošaranom sjemenkama. Vodenasti i osvježavajući plodovi rashlađene lubenice idealna su poslastica u vrućim ljetnim danima. Za razliku od plodovâ lubenice, plodovi dinje su manji, njihova je kora naborana ili mrežasta s režnjevima, a u unutrašnjem jestivom narančastom dijelu nalazi se šupljina ispunjena sjemenkama. Frazem obrati bostan u značenju ‘loše proći, nastradati, pretrpjeti neuspjeh’ u semantičkom temelju nosi sliku lubenicâ ili dinjâ. Sam turcizam bostan u b/c/h/s jeziku upotrebljava se regionalno. U početku je označavao vrt u kojem rastu dinje i lubenice, a zatim se počeo upotrebljavati i za same plodove – dinje i lubenice. U turski jezik riječ bostan posuđena je iz persijskog jezika (būstān), u kojem znači ‘vrt’ ili, doslovno, ‘mirisno mjesto’. Značenje frazema obrati bostan jasnije je i razumljivije ako znamo da je prvobitni oblik toga frazema glasio obrati zelen bostan, pri čemu pridjev zelen opisuje pomenuto voće kao nezrelo. Međutim, značenje frazema moglo bi se dovesti u vezu i sa samim činom branja bostana, što je fizički izuzetno zahtjevan posao, pogotovo ako je riječ o teškim plodovima – lubenicama. Vinova loza, pak, jedna je od najstarijih kultivisanih biljakâ. Smatra se da je u početku uzgajana u Zakavkazju, sjevernom Iranu te Maloj Aziji i Srednjoj Aziji, a zatim se u predrimsko doba proširila Evropom. Bobice grožđa, te čudesne kuglice zdravlja, poznate su od davnina kao hrana bogovâ. Stari Rimljani, pogotovo oni dobrostojeći, uživali su u plodovima vinove loze, u njihovoj je blizini uvijek bila puna zdjela grožđa, ali i pune čaše vina. Nutricionisti danas grožđani sok zbog njegove hranjivosti i korisnosti upoređuju s mlijekom. Stoga ne čudi činjenica da su vinogradi u prošlosti bili posebno čuvani. Čuvari vinograda, takozvani pudari, čuvali su vinograde i neubrano grožđe od lopovâ koje su, kad bi ih uhvatili, znali izudarati štapom. Smatra se da je takva pozadinska slika prisutna u semantičkom temelju frazema biti (naći se) u nebranom (neobranom) grožđu u značenju ‘biti (naći se) u neprilici, biti (naći se) u nezgodnome (teškome) položaju’. Osim frazema biti (naći se) u nebranom (neobranom) grožđu u b/c/h/s jeziku postoji i antonimni frazem izvući se / izvlačiti se iz nebranog (neobranog) grožđa u značenju ‘izvući se / izvlačiti se iz neprilike, spasiti se / spašavati se iz sumnjive (nečasne) situacije’, te frazem uhvatiti (zateći) koga u nebranom (neobranom) grožđu u značenju ‘uhvatiti (zateći) koga u neprilici (nezgodnome, teškome položaju)’. Iako su frazemi obrati bostan i biti (naći se) u nebranom (neobranom) grožđu konceptualno vrlo bliski jer izražavaju stradanje zbog vlastitih postupakâ ili isprovocirane neugodne situacije, možemo zaključiti da je frazem obrati bostan zasigurno nastao u područjima u kojima uspijevaju dunje i lubenice, a frazem biti (naći se) u nebranom (neobranom) grožđu u područjima koja imaju vinogradarsku tradiciju. Oba frazema kulturološki su vrlo specifična i proširena na južnoslavenskom prostoru, npr.: “Ko s đavolom tikve sadi, obere bostan…”; “Sudeći po izuzetno lošem plasmanu ovogodišnjeg voća i povrća, neretvanski seljak je zaista obrao bostan”; “O da, onog trena kad prodaja samo malo klizne na dolje, gazda odmah traži krivce i neko mora obrati bostan, ako ništa drugo barem da ostalima u svojoj jazbini natjera strah u kosti”; “Skupina vješticâ koja je htjela održati sastanak u drušvenim prostorijama Stockporta, našla se u neobranom grožđu. Rekli su im da pokupe svoje metle jer klupski prostor pripada lokalnoj župi”; “Internetski divovi poput Google-a i Facebook-a našli su se u nebranom grožđu zbog povredâ privatnosti, poput tajnog praćenja lokacijâ korisnikâ i prodaje ličnih podatakâ oglašivačima bez znanja korisnikâ” itd., itd.
LITERATURA:
- Barbara Kovačević – “Ljeto nam se vratilo…”, Hrvatski jezik, vol.7, no.3, Zagreb 2020
