• tel: 032 674 588
  • email: info@bibliotekativat.me
Biblioteka Tivat
Advertisement
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Tivatsko književno ljeto 2025
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2025
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt
  • Izbori 2024
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Tivatsko književno ljeto 2025
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2025
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt
  • Izbori 2024
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
Biblioteka Tivat
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate

Olovka

Miomir Abovic autor Miomir Abovic
09/11/2023
u Lavirint smisla
Vrijeme za čitanje: 3 min
0
A A
0
Olovka
0
SHARES
241
PREGLEDI
Share on FacebookShare on Twitter

Kao i svaka stvar i svako biće, tako i olovka ima svoje ime. Njeno ime je – olovka. To, zapravo, i nije pravo ime. To joj nekako dođe više kao zajedničko, porodično ime. Jer, ima raznih olovakâ: obična (grafitna) olovka, mastiljava olovka, hemijska olovka, patent-olovka itd. Porodično ime potiče obično od nekog porodičnog pretka koji je bio poznat ili čak slavan. Porodični predak svih današnjih olovakâ bila je olovna pisaljka, pisaljka od pravog olova – olovna olovka. Još u staroj Grčkoj, a kasnije i u Italiji – sve do XVI stoljeća pisari su upotrebljavali štapiće od izlivenog olova. Da ne bi uprljali prste i da bi ih lakše držali, navlačili su im fine kožne navlake. Tako je, eto, izgledao predak naše današnje olovke. Ali po čemu je on bio toliko slavan da mu se ime do danas zadržalo? To je duga priča, a ovdje ćemo reći ono što je najvažnije. U vrijeme kad su se upotrebljavali olovni štapići nije bilo današnjeg papira. Pisalo se na pergamentu – posebno obrađenoj životinjskoj koži, nazvanoj tako po imenu starog maloazijskog grada Pergama. Da bi redovi bili ravni i paralelni, prvo su se izvlačile vodoravne linije, po kojima se onda pisalo. Taj posao nije se mogao obavljati bilo čime, već upravo olovnim štapićem. Zato je on bio na velikoj cijeni. Njegovo olovno srce, kojem nije mogao odoljeti ni najgrublji pergament, učinilo ga je slavnim, najslavnijim među svim pisaljkama onoga vremena. I zato su ostale pisaljke poslušno ispisivale slova po linijama koje je on izvukao. Potomci olovne pisaljke, naše današnje grafitne olovke, imaju nježna srca, srca koja se lako mogu slomiti. Osim toga, one nemaju skupocjenu kožnu odjeću, nego su obložene običnim mekim drvetom. One ne služe samo za izvlačenje linijâ – njima se ispisuju i slova, pomoću njih se crta. Zbog svega toga današnje olovke nisu na velikoj cijeni kao njihov predak – prava olovna olovka. Važnije je i vrjednije od njih svako i najobiĉnije naliv-pero. Ali one su ipak ponosne, one imaju slavno ime, ime svoga pretka, veliko porodično ime, olovno ime – olovka. To ime nadživjelo je u našem jeziku sve druge nazive za slične pisaljke. Ranije se govorilo još i plajvaz, od nemaĉkog Bleiweiss (“blajvajs”) – “olovno bjelilo”, pa i lapis, što doslovno znači – ‘kamen’, jer su se nekad pisaljke pravile i od kamena. Olovka je ostala olovka, iako se odavno već ne pravi od olova nego od grafita. Od 1812. godine u USA proizvode se pisaljke od tankih grafitnih štapićâ s drvenom oblogom. Tako su nastale obične olovke kojima i danas pišemo. U međuvremenu ta čuvena pisaljka stekla je različite namjene, pa se u naše vrijeme proizvodi više od petsto različitih vrsta olovakâ – od onih obiĉnih, đačkih, do onih kojima se služe konstruktori svemirskih letjelicâ, ili onih kojima hirurzi obilježavaju mjesta za operaciju. Najduža olovka na svijetu napravljena je u Engleskoj. Dužine preko dva metra, teška gotovo sedam kilogramâ i sa srcem promjera dva i po centimetra, ona, međutim, ne služi za pisanje. Ta golema grafitna pisaljka stoji kao spomenik običnoj našoj olovci, koja je, eto, svojim imenom i djelima premostila čitava stoljeća.

                                                    LITERATURA:

               1. Milan Šipka – Priče o rečima, Prometej, Novi Sad 2007.

PovezanoPostovi

Od glinenih pločica do diskete i tableta
Lavirint smisla

Od glinenih pločica do diskete i tableta

10/07/2025
171
Grecizmi naši svagdašnji
Lavirint smisla

Grecizmi naši svagdašnji

03/07/2025
243
Precizan i rešto
Lavirint smisla

Precizan i rešto

28/06/2025
172

Komentariši Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

  • U trendu
  • Komentari
  • Najnoviji
NEKOLIKO NAPOMENÂ O PISANJU VELIKOG I MALOG SLOVA  (drugi dio)

NEKOLIKO NAPOMENÂ O PISANJU VELIKOG I MALOG SLOVA  (drugi dio)

07/09/2022
Porijeklo i smisao tri dalmatinska prezimena prisutna i u Tivtu

Porijeklo i smisao tri dalmatinska prezimena prisutna i u Tivtu

06/08/2023
Pravilna upotreba glagola trebati

Pravilna upotreba glagola trebati

01/01/2022
Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

13/12/2023
23. 9. 2023.  naš gost će biti Domagoj Margetić, autor knjige “Krvave balkanske milijarde”

23. 9. 2023. naš gost će biti Domagoj Margetić, autor knjige “Krvave balkanske milijarde”

2
Predavanje “Erotički momenat u Njegoševoj poeziji” – prof. dr Milo Lompar

Predavanje “Erotički momenat u Njegoševoj poeziji” – prof. dr Milo Lompar

1
Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

1
Predavanje “Večna knjiga – U slavu 530 godina izdavaštva slovenske civilizacije” – Gost: Zoran Stefanović

Predavanje “Večna knjiga – U slavu 530 godina izdavaštva slovenske civilizacije” – Gost: Zoran Stefanović

1
Profil i stramac

Profil i stramac

12/07/2025
Od glinenih pločica do diskete i tableta

Od glinenih pločica do diskete i tableta

10/07/2025
Renato Baretić – Osmi povjerenik

Renato Baretić – Osmi povjerenik

07/07/2025
Plastika i skala

Plastika i skala

05/07/2025

Najnovije vijesti

Profil i stramac

Profil i stramac

12/07/2025
68
Od glinenih pločica do diskete i tableta

Od glinenih pločica do diskete i tableta

10/07/2025
171
Renato Baretić – Osmi povjerenik

Renato Baretić – Osmi povjerenik

07/07/2025
226
Plastika i skala

Plastika i skala

05/07/2025
154
Biblioteka Tivat

U Tivtu su se knjige sakupljale još od srednjeg vijeka uglavnom po manastirima i samostanima koji su se nalazili u okolini. Prva biblioteka osnovana je poslije Drugog svjetskog rata, 1945. godine u okviru MTRZ-a „Sava Kovačević“ .

Pratite nas

Pregledajte po kategoriji

  • Aktuelnosti i događaji
  • Audio bajke
  • Audio bajke 2
  • Bajke
  • Bajke 2
  • Dječija biblioteka
  • Knjiga sedmice
  • Književne večeri
  • Lavirint smisla
  • Leksički vremeplov
  • Poklanjamo srijedom
  • Pravopisno-gramatički savjeti
  • Saradnja sa NVO
  • Slike starih vremena
  • Sunday Book
  • Teaser
  • Tivat u nauci
  • Tivatsko književno ljeto
  • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Tivatsko književno ljeto 2023
  • Tivatsko književno ljeto 2024
  • Tivatsko književno ljeto 2025
  • Tribine i predavanja
  • Uncategorized
  • Vijesti iz biblioteke

Najnovije vijesti

Profil i stramac

Profil i stramac

12/07/2025
Od glinenih pločica do diskete i tableta

Od glinenih pločica do diskete i tableta

10/07/2025
  • O nama
  • Izbori 2023
  • Galerija
  • Kontakt

© 2023 BIBLIOTEKA TIVAT

Dobrodošao natrag!

Prijavite se na svoj račun ispod

Zaboravljena lozinka?

Vratite svoju lozinku

Unesite svoje korisničko ime ili adresu e-pošte da poništite lozinku.

Prijaviti se

Dodaj novu listu za reprodukciju

Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Tivatsko književno ljeto 2025
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2025
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt
  • Izbori 2024

© 2023 BIBLIOTEKA TIVAT