Kad je Prometej ukrao bogovima vatru i podario je ljudima, naučivši ih prethodno raznim vještinama i umijećima da bi sretnije živjeli, rasrđeni gromovnik Zevs naredio je da se na ljude sruče razne nevolje. Učinio je to na način dostojan božanske lukavosti. Naložio je svome sinu, bogu vatre, velikom kovaču i umjetniku Hefestu da od zemlje i vode stvori biće koje će imati ljudski izgled i snagu, a glas i pogled sličan bogovima. Hefest je ispunio očev nalog i stvorio djevojku, koju Atena Palada zaodjene u prekrasne haljine, hore (božanska bića koja upravljaju smjenom godišnjih dobâ) ovjenčale su je svježim poljskim cvijećem, Afrodita joj je podarila neodoljivu ljepotu, a glasonoša bogovâ Hermes lukavost i dovitljiv um. Dali su joj ime Pandora, što znači: “od svih obdarena”. Tako je, kaže legenda, stvorena prva žena. Prelijepu i zanosnu Pandoru Hermes je spustio na Zemlju i odveo je mladom Epimeteju, Prometejevom bratu, da mu je preda zajedno sa zlatom ukrašenom kutijom kao Zevsov dar. Iako ga je Prometej još ranije savjetovao da nipošto ne prima darove od bogovâ, a on to čvrsto obećao, vidjevši prekrasnu Pandoru i zlatnu kutiju (vrč) u njenim rukama, Epimetej nije mogao odoljeti iskušenju. Primio je Zevsov dar, a s njim i veliku nesreću – i za sebe i za cijeli ljudski rod. Kad je Pandora otvorila zlatnu posudu da znatiželjnom i nestrpljivom Epimeteju pokaže božanske darove, iz nje je izletjelo mnoštvo zalâ i nesrećâ, razmiljevši se munjevitom brzinom po cijelom svijetu. Zavist, mržnja, bolesti, smrt i druge nevolje napadoše ljude, koji su dotad živjeli sretno. Na dnu posude ostala je zatvorena samo slijepa Nada. Јedino ona nije mogla izaći jer je, na znak Gromovnika, Pandora brzo zatvorila poklopac. Tako je jedino dobro, Nada, ostalo zatvoreno i nedostupno ljudima. Strašnije kazne za ljudski rod Zevs nije mogao smisliti. Zbog svoje uloge u Zevsovoj osveti ljudima Pandora je kasnije postala simbol nesreće uopšte, a izraz Pandorina kutija upotrebljava se danas kao slikovit naziv za “izvor svakog zla” ili “dar koji uzrokuje nevolje i svađe”. Izgleda da Zevsova strašna kazna prati i današnji svijet – svijet pun nesloge, mržnje, zavisti, zavade, ratovâ, zagađenosti zemlje, vode i zraka, novih bolesti i drugih silnih nevoljâ. Kao da sva zla koja su izašla iz Pandorine kutije i danas caruju među ljudima. Hoće li se ponovo javiti veliki Prometej da svojom plamenom buktinjom uništi sve nevolje i spase ljudski rod od davne kazne koju su mu izrekli zli bogovi? U ovom trenutku, nažalost, ta mogućnost ne izgleda mnogo vjerovatno.
LITERATURA:
1. Milan Šipka- “Zašto se kaže?”, Prometej, Novi Sad 2011.
