Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Barbare Kovačević “Pijan kao majka i pijan kao duga”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
Pijanstvo je vrlo plodna i razgranata tematsko-značenjska skupina u b/c/h/s frazeologiji i objedinjuje frazeme koji se odnose na uživanje alkoholnih pićâ i ponašanje ljudi u pijanom stanju. Gradacija opisa uživanja tih pićâ proteže se od frazeoloških značenjâ ‘popiti nešto’ (podmazati grlo), ‘biti pripit, pomalo popiti’ (biti pod gasom) do frazeoloških značenjâ ‘napiti se’ i ‘opiti se / opijati se’ (zaviriti / zavirivati / zaglédati) u čašu (čašicu), udarilo je u glavu nekome nešto, uhvatilo je piće nekog; odati se piću, podati se piću, dati se na piće; biti zemlja-vazduh). Neki frazemi osim radnje uključuju i količinu pića (iskapiti čašu do dna, izvrnuti čašu, napiti se na mrtvo ime, napiti se do daske, dobro povući, dobro potegnuti). Sklonost uživanju alkoholnih pićâ izražava se frazemima voljeti čašicu, voljeti dobru kapljicu, draga je čašica nekome, biti sklon piću, a prekid s tom zavisnošću iskazan je u frazemu odreći se pića. Način i brzinu ispijanja alkoholnih pića objedinjuju frazemi popiti s nogu, popiti na brzinu, popiti na eks, a o stanju svijesti svjedoče frazemi mrtav pijan, mortus pijan, trešten pijan. Otpornost čovjeka na uživanje alkoholnih pićâ izražava se antonimnim frazemima biti visoko baždaren – biti nisko baždaren, te slab na piću – jak na piću. Slika pijanca, tj. mokrog ili vinskog brata ili, kako bismo žargonski rekli, Vinka Lozića, motivisala je nastanak frazema koji se odnose na njegov način kretanja (mjeriti put), na njegov način govora (plesti jezikom, zaplitati jezikom) te na njegov vid (vidjeti duplo). Takođe, frazemi držati se (uhvatiti se / hvatati se i sl.) nekog, nečeg kao pijan plota i ne zna se ni ko pije ni ko plaća, koji ne ulaze u koncept pijanstva, u svojoj pozadini imaju sliku pijanog čovjeka. Posebno mjesto unutar tematsko-značenjske skupine pijanstvo pripada poredbenim frazemima koji se odnose na stanje pijanstva, a sadržavaju sastavnicu pijan i donose frazeološko značenje ‘jako pijan’ ili ‘potpuno pijan’. To su frazemi: pijan kao bačva, pijan kao batina, pijan kao crna zemlja, pijan kao čep, pijan kao ćuskija, pijan kao deva, pijan kao drvo, pijan kao duga, pijan kao guzica, pijan kao klen, pijan kao letva, pijan kao majka, pijan kao majka zemlja, pijan kao metla, pijan kao panj, pijan kao sjekira, pijan kao smuk, pijan kao sunđer, pijan kao stoka, pijan kao svinja, pijan kao zemlja i pijan kao zvijer. I na prvi pogled možemo zaključiti da se imeničke sastavnice koje se pojavljuju u navedenim frazemima prikupljenim iz opštih i frazeoloških rječnikâ mogu po svom značenju razvrstati u tri veće skupine. Prvu skupinu čine sastavnice koje se odnose na spremnike ili djelove spremnikâ u kojima se čuvaju alkoholna pića: pijan kao bačva, pijan kao čep, pijan kao dȕga (pojedinačna daska od koje je sastavljena bačva). U drugoj skupini sastavnice su predmeti uglavnom izrađeni od drva koji su kruti i podsjećaju na ukočenost ili nestabilnost pijanog tijela: pijan kao batina, pijan kao ćuskija (poluga), pijan kao letva, pijan kao metla ili sama drvna građa: pijan kao drvo, pijan kao klen (drvo iz porodice javora), pijan kao panj. U trećoj skupini nalaze se zoonimne imeničke sastavnice, tj. čovjekovo stanje pijanstva upoređuje se sa životinjskim ponašanjem, osobinama ili načinom preživljavanja: pijan kao deva, pijan kao smuk, pijan kao stoka, pijan kao svinja, pijan kao zvijer. Deva je životinja koja može odjednom popiti veliku količinu vode, smuk je neotrovna zmija koja može doprijeti do kravljega vimena i napiti se mlijeka, dok se svinja i zvijer u prenesenom značenju odnose na prljavog ili neurednog i divljeg čovjeka. Frazemi pijan kao sunđer i pijan kao sjekira ne uklapaju se u navedenu podjelu. Motivaciju prvopomenutog frazema pronalazimo u sunđeru kao predmetu koji ima veliku sposobnost upijanja tečnosti, a motivaciju drugopomenutog frazema u sjekiri kao predmetu koji ne može samostalno stajati i koji u upotrebi pada na cjepanicu kao što pijanac pada na tlo jer ne može održati ravnotežu. Dio navedenih imeničnih sastavnicâ ulazi i u sastav glagolskih poredbenih frazemâ sa značenjem ‘mnogo i često piti’ (proces) i ‘jako se napiti’ (rezultat): piti kao deva, napiti se kao deva; piti kao smuk, napiti se kao smuk; piti kao duga, napiti se kao duga; piti kao Rus; napiti se kao letva; napiti se kao bačva; napiti se kao čep; napiti se kao ćuskija; napiti se kao majka; napiti se kao sunđer; napiti se kao stoka; napiti se kao svinja; napiti se kao zemlja; napiti se kao zvijer itd. Jedini glagolski poredbeni frazem koji u obrađivanoj tematsko-značenjskoj skupini nosi nacionalnu imeničku sastavnicu je frazem piti kao Rus. Iskazivanje uglavnom negativnih osobinâ ili poređenje s pripadnicima naroda za koje postoji stereotipna podloga na temelju koje se pripisuje ta osobina tipična je frazeološka shema koja nije zaobišla ni b/c/h/s frazeologiju (prisjetimo se samo frazema pušiti kao Turčin, nekog ima kao Kineza, kao Švabo tra-la-la [ponavljati, govoriti i sl.]). Neki od navedenih frazemâ polako prelaze u pasivni frazeološki sloj, dok se drugi vrlo živo i aktivno upotrebljavaju iako korisnicima nije uvijek jasna njihova motivacija. Prekid veze s motivacijom dokaz je starosti određenog frazema. Takvi frazemi su pijan kao majka i pijan kao duga. Frazem pijan kao majka može se protumačiti običajem da se rodiljama, u doba kad su još rađale po kućama, daju žestoka alkoholna pića da bi lakše podnijele bolove i da bi im se olakšao porođaj. Pritom je postojala mogućnost da se one zaista i napiju. Takođe, postoji mišljenje da je frazem nastao elipsom frazema pijan kao majka zemlja. U svijesti primitivnih narodâ postoji vjerovanje da je majka zemlja roditeljica svega živoga, a da bi ispunila svoju reprodukcijsku ulogu mora biti obilno natopljena tečnošću, tj. kišom koja je nebeski dar. Zato se pridjev pijan u frazemu pijan kao majka tumačenom na taj način odnosi na natopljenost zemlje, a samim tim i na njenu plodnost. Kad govorimo o motivaciji i nastanku frazema pijan kao duga, moramo biti svjesni da je tu potencijalno riječ o dvama frazemima: pijan kao dȕga i pijan kao dúga, pa samim tim i o dvjema zasebnim motivacijama. U b/c/h/s frazeologiji dugo je prevladavalo mišljenje da je riječ o samo jednom frazemu – pijan kao dȕga – u kojem riječ dȕga označava pojedinačnu svijenu dasku od koje je sastavljena bačva, a dȕge moraju biti natopljene tečnošću i nabreknuti da bi dobro prianjale jedna uz drugu i da ne bi propuštale sadržaj bačve. Motivacija je bila jasna, stvarna i predočljiva – daske su natopljene tečnošću kao što je pijanac natopljen alkoholom. Međutim, novija istraživanja pokazala su i utemeljenost motivacije frazema pijan kao dúga. Dúga (lat. arcus pluvius) je optička pojava u obliku lukovâ u bojama spektra koja nastaje prelamanjem Sunčeve svjetlosti pri prolasku kroz kapljice vode u atmosferi. Njena ljepota i neuhvatljivost oduvijek su fascinirale ljude pa su se s njom povezivala različita vjerovanja. Iz slavenske prošlosti poznato je vjerovanje u dúgu kao natprirodno biće u obliku zmije koja pije vodu s izvora, rijeke ili jezera i vraća je na zemlju kao kišu. Istovrijedni frazemi postoje i u drugim slavenskim jezicima (npr. češko opilý jako dúha, slovačko opitý ako dúha), a posebno je zanimljiva slovenačka istovrijednica u kojoj je riječ isključivo o prirodnoj pojavi i nikako ne može doći do zabune – pijan kot mavra.
LITERATURA:
- Barbara Kovačević – Pijan kao majka i pijan kao duga, Hrvatski jezik, vol.1, no.4, Zagreb 2014.
