Sedam gladnih krava

Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Ivane Vidović Bolt “Sedam gladnih kravâ”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi

U b/c/h/s jeziku često su u upotrebi biblijski frazemi – ustaljene višerječne veze potvrđene u Bibliji ili pak s frazemskom slikom, odnosno najmanje jednom frazemskom sastavnicom koja je direktno ili indirektno povezana s biblijskim tekstom (strpljiv kao Jov ‘veoma strpljiv’, kula bjelokosna ‘bijeg od svakodnevice, hotimična izdvojenost, povlačenje u izolaciju’, nevjerni Toma ‘sumnjičavac, sumnjičav (nepovjerljiv) čovjek, čovjek koji nikome ne vjeruje’, izdati (prodati) koga kao Juda Hrista (Isusa) ‘iznevjeriti koga’, kula vavilonska ‘sveopšta pometnja, metež, nered, haos’). Značajan broj biblijskih frazemâ prisutan je u različitim jezicima, pa su zbog svoje rasprostranjenosti stekli status internacionalnih frazemâ (alfa i omega – engleski Alpha and Omega, francuski l’alpha et l’oméga, njemački Alpha und Omega, poljski alfa i omega, talijanski alfa e omega, ruski альфа и омега; izgubljena (zalutala, zabludjela) ovca – engleski the lost sheep, njemački das verlorene (verirrte) Schaf, francuski brebis égaré, talijanski pecora smarrita, ruski заблудшая овца, poljski zagubiona owca i dr.).

Dio biblijskih frazemâ nastao je pod uticajem različitih biblijskih tekstovâ u kojima se opisuju događaji, spominju osobe i životinje, navode različiti podaci, simboli i sl., pa govornici uglavnom prepoznaju njihovu direktnu vezu s Biblijom. Međutim, i među direktnim biblijskim frazeološkim jedinicama susrećemo one čija je poveznica s biblijskim tekstom slabije poznata ili teže prepoznatljiva. Takvi su frazemi sedam debelih kravâ, sedam mršavih kravâ i sedam gladnih kravâ, koji su zbog učestalosti pojavljivanja u doba velike svjetske krize krajem pretprošle decenije stekli status frazeoloških oživljenicâ. Frazemom sedam debelih kravâ opisuje se razdoblje blagostanja, plodno razdoblje (Pred Markom je sedam najljepših godinâ. Ukazalo mu se sedam debelih kravâ.), dok se frazemi sedam mršavih kravâ i sedam gladnih kravâ odnose na razdoblje nemaštine, bijede, velikoga siromaštva i gladi, višegodišnju nerodicu (Dani obilja i bezbrižnosti su pri samom kraju i dolazi sedam mršavih kravâ.; Nadam se da je sedam gladnih kravâ iza nas i da nam predstoji uspješnije razdoblje.). Postavlja se pitanje na osnovu čega tvrdimo da je riječ o biblijskim frazemima. Knjiga Postanka (Post. 41, 1–36) kazuje nam priču o Josipu – Jakovljevu i Rahelinu sinu – kojeg su braća prodala u Egipat, ali se uprkos tom njihovom strašnom činu Josip uspio spasiti tamnice zahvaljujući urođenom daru tumačenja snovâ. Faraon je sanjao kako stoji pokraj Nila i gleda kako iz rijeke izlazi najprije sedam lijepih i debelih kravâ, a slijedi ih sedam ružnih i mršavih kravâ koje ih proždiru. Uplašeni vladar zatražio je da mu se objasni san, a revnosne sluge odmah su pozvali Josipa, koji je bio poznat kao pouzdani tumač snovâ. Josip je faraonu objasnio da je to nagovještaj sedam godinâ obilja i blagostanja nakon kojih će uslijediti sedam godinâ nemaštine, tj. gladi. Josip je nagrađen namjesničkim mjestom zahvaljujući kojem je tokom godinâ blagostanja osigurao rezerve žita i Egipćane spasio od gladi. U literaturi se ističe i važnost broja sedam, koji u Bibliji simbolizuje savršenost.

S obzirom na događaj u pozadinskoj slici frazema, ne čudi uočen čest postupak zamjene zoonimne komponente imenicom godina: sedam debelih kravâ > sedam debelih godinâ, sedam gladnih kravâ > sedam gladnih godinâ, sedam mršavih kravâ > sedam mršavih godinâ (I USA mora proći svojih sedam gladnih godinâ; Čini se da Montenegroberza neće dočekati svojih sedam mršavih godinâ; Maturanti iz 1977. ipak imali sedam debelih godinâ; Fudbaleri Liverpula nisu uspjeli prekinuti prokletstvo sedam gladnih godinâ.). Primijećena je i proširena modifikacija frazema koja uključuje supstituciju čak dviju komponenti – pridjevne i imenične (zoonimne) (sedam debelih kravâ < sedam plodnih godinâ; sedam mršavih kravâ < sedam mršavih godinâ).

Frazeološke jedinice biblijske provenijencije i modifikovani oblici ovjereni su i u hrvatskoj književnosti, npr. u romanu “Prosjaci i sinovi” Ivana Raosa: “Rekosmo, kršćani oslobodiše Krajinu i na nju sručiše više nevoljâ nego nekad Turci. Kao da se i Bog priklonio kršćanskim tlačiteljima, te i on ožeži i ošini gore nego po Misiru. Jerbo Misir ponajprije obdari sa sedam debelih kravâ – sedam rodnih godinâ – a potom sa sedam mršavih”. Zbog svoje slikovitosti i konotativnosti predstavljeni frazemi privlače pažnju čitaoca, pa su česti i u naslovima novinskih članakâ. Uprkos modifikacijama frazemskih sastavnicâ, veza s biblijskim tekstom ostaje prepoznatljiva po najmanje jednoj sastavnici identičnoj onima u izvornom biblijskom frazemu. Uostalom, frazeološke modifikacije ne utiču na intenzitet simboličkog potencijala, nego, štoviše, raznolikost novih, izmijenjenih sastavnicâ pridonosi bogaćenju frazeološkog fonda i oživljavanju frazema, kao i pozadinske slike koja se frazeološki različito ostvaruje. Međutim, da su frazeološke oživljenice i dalje vrlo prisutne, baš kao u faraonovom snu, svjedoči savremeni zapis: “Ima li kakva strategija za onih biblijskih sedam debelih i sedam mršavih kravâ? Znam da država sigurno nema, ali kako će ovi koji se direktno bave turizmom ako im naleti onih sedam mršavih kravâ?”

Frazemi sedam debelih kravâ, sedam mršavih kravâ i sedam gladnih kravâ, te frazemi sedam debelih godinâ, sedam mršavih godinâ i sedam gladnih godinâ internacionalnog su karaktera i pojavljuju se u mnogim evropskim jezicima (engleskom seven fat years and seven lean years; njemačkom die sieben fetten und die sieben mageren Jahre; francuskom les bonnes et les mauvaises annŭes; italijanskom le sette vacche grasse e le sette vacche magre; essere il tempo delle vacche grasse, non essere il tempo delle vacche grasse, essere il tempo delle vacche magre, non essere il tempo delle vacche magre; periodo (tempi) di vacche grasse, periodo (tempi) di vacche magre; ruskom семь тучных и семь тощих лет; češkom sedm let tučných a sedm (let) hlubených; poljskom siedem krów tłustych), a njihov je nastanak motivisan istom biblijskom pričom bez obzira na to što u nekim jezicima ne postoje antonimni parovi ili pak varira primarna zoonimna sastavnica.