Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Dubravke Ivšić-Majić “Tehnika tesanja tekstila”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
Tesanje je jedan od načina obrade drva. Glagol tesati naslijeđen je iz praslavenskog te se nalazi i u drugim slavenskim jezicima, primjerice u slovenačkom tésati, ruskom тесáть i poljskom ciosać. Praslavenski glagol *tesati izvodi se od praindoevropskog korijena *tek’– ‘oblikovati, proizvoditi’, koji ima odraze u sanskrtskom (tákṣati ‘rezati, prozvoditi’), grčkom i latinskom te još, naprimjer, u baltičkim jezicima (litvansko tašýti, letonsko test ‘tesati’). Od slavenskog glagola tesati izveden je i naziv za drvodjelsko oruđe koje služi za tesanje, teslu (‘bradva, široka sjekira’). Tesla je takođe stara riječ, naslijeđena iz praslavenskog (usp. slovenačko tésla, rusko тесль, češko tesla), a daljnje uporednice postoje i u starovisokonjemačkom dehsala ‘sjekira, bradva’ te staroirskom tál ‘sjekira’. Imenica tesla postala je nadimak, a od nadimka i prezime čiji je najpoznatiji nosilac bio naučnik i pronalazač Nikola Tesla. Nekoliko je stvari i pojmovâ nazvano njemu u čast. Tako je npr. tesla naziv za jedinicu magnetske indukcije. U novije doba popularni su električni automobili Tesla, nazvani prema firmi Tesla, Inc., koja ih proizvodi. Od indoevropskog korijena *tek’- moguće je izvesti i latinski glagol texō ‘tkati, graditi’. Izvedenice od tog glagola posuđene su u mnoge evropske jezike, pa i u b/c/h/s, te su danas česte i uobičajene riječi. Imenica izvedena od participske osnove tog glagola je textus, koja je dala b/c/h/s riječ tekst, odnosno englesku text, njemačku Text itd. Doslovno značenje te latinske riječi je ‘tkanje, gradnja’, od kojeg se u srednjem vijeku razvilo preneseno ‘tkanje govora’, odnosno ‘riječi napisane (u knjizi)’ i ‘smisleno povezan skup rečenicâ’. Druga latinska izvedenica je imenica textūra ‘tkanje, tkanina’, koja je u b/c/h/s dala riječ tekstura, u njemačkom Textur, u engleskom i francuskom texture. Pridjev izveden od latinskog glagola texō je textilis, doslovno ‘tkan’, a njegovim poimeničenjem u latinskom jeziku nastala je imenica textile ‘tkanina, platno’, tj. b/c/h/s tekstil, njemačka Textil, engleska textile itd. Glagolska izvedenica je contexō ‘satkati, splesti’, odakle je contextus ‘veza, sklop’, u b/c/h/s kontekst. Indoevropski korijen *tek’- ima odraze i u grčkom jeziku. Od njega je postala imenica τέχνη [tékhnē] ‘vještina, zanat, umjetnost’ s pridjevskom izvedenicom τεχνικός [tekhnikós] ‘umjetan, umjetnički’. Taj pridjev dao je imenicu technique u francuskom, koja je preko njemačkog Technik posuđena u b/c/h/s kao tehnika. I složenica tehnologija (‘primjena nauke i inženjerstva u industrijskoj proizvodnji’) sadržava grčku imenicu τέχνη [tékhnē]. Drugi grčki odraz indoevropskog korijena *tek’- nalazi se u imenici τέκτων [téktōn] ‘tesar, graditelj, zanatlija, umjetnik’, odakle je izvedenica ἀρχιτέκτων [arkhitéktōn] ‘(glavni) graditelj’. Ona je dala riječ arhitekt. Od grč. τέκτων [téktōn] izvedena je i riječ τεκτονική [tektonikḗ] ‘graditeljstvo’, koja je dala naziv za granu geologije koja proučava postanak, razmještaj i promjene velikih strukturnih oblikâ Zemljine kore, tektoniku. Osim pokretâ u Zemljinoj unutrašnjosti prouzrokovanih unutrašnjim silama, tektonskim poremećajem nazivaju se preneseno i druge velike i dalekosežne promjene u prirodi i društvu. Riječi izvedene iz indoevropskog korijena *tek’- razvile su mnoga značenja, pa se često nalaze naoko nepovezane jedna uz drugu. Naprimjer: Student koji piše tekst o razvoju tekstilne tehnologije možda će navesti u kojem je istorijskom kontekstu tektonske promjene u proizvodnji tekstila izazvao pronalazak tkalačkog stana. U zavisnosti od tehnike njegovog pisanja, moguće je da će prvu varijantu teksta još dodatno istesati prije predaje konačne verzije.
LITERATURA:
- Dubravka Ivšić Majić – Tehnika tesanja tekstila, Hrvatski jezik, vol.6, no.2, Zagreb 2019.
