Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Dubravke Ivšić-Majić “Tkanine, sukna i platna”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
Tematika ovog članka biće porijeklo riječi za tkanine i materijale od kojih se izrađuju odjevni predmeti. Prvi odjevni predmeti izrađivali su se od životinjske kože i krzna. Riječ koža naslijeđena je iz praslavenskoga *koža (uporedi starocrkvenoslavensko koža, slovenačko kọ́ža, rusko кожа), što je izvedeno od *koza te upućuje na izvorno značenje ‘kozja koža’. Riječ krzno takođe je naslijeđena iz praslavenskog (uporedi slovenačko kŕzno, češko krzno ‘vojnički plašt’, starorusko корзно ‘plašt’). Dublja etimologija praslavenske riječi *kъrzьno nije sigurna. Možda je ta riječ izvedena od indoevropskog korijena *(s)ker-s– ‘rezati’ u značenju ‘odrezana, oderana koža’ ili je posuđena iz nekog istočnog izvora. Najstarija tehnika izrade tkanine je tkanje, tj. ispreplitanje dvaju sistema niti pod pravim uglom. Sama riječ tkanina izvedena je od glagola tkati, i temeljno njeno značenje je ‘proizvod tkanja’. Tkanina izrađena u platnenom vezu od lana, kudjelje, a kasnije i pamuka, naziva se platno, a od vune sukno. Riječ platno postala je od praslavenskog *poltьno (uporedi. starocrkvenoslavensko platьno, slovenačko plátno, rusko полотнó, poljsko płótno), što je postalo od indoevropskog *pol-t-. Od iste indoevropske riječi nastala je i njemačka riječ Falte ‘preklop (na tkanini)’, koja je u hrvatskom jeziku dala regionalnu riječ falda. Sukno je tkanina izrađena od grebenane vune. Ta riječ takođe je praslavenskog porijekla (praslavensko *sukъno) i izvedena je od praslavenskog glagola *sukati ‘sukati, okretati’. Od riječi sukno izvedena je riječ suknja, što pokazuje da je taj odjevni predmet izvorno izrađivan od sukna. Danas postoji mnogo vrsta tkaninâ, koje se razlikuju prema različitim obilježjima. Jedno od njih je porijeklo vlakanâ od kojih se tkanine izrađuju. Najčešća vlakna su prirodnog porijekla od lana, vune, svile i pamuka. Vuna i lan u našim su krajevima najstarije sirovine za izradu tkaninâ, o čemu svjedoče i etimologije tih riječi. Riječ vuna naslijeđena je iz praslavenskog *vьlna (usp. starocrkvenoslavensko vlьna, slovenačko vọ́lna, češko vlna), što je postalo od indoevropskog *wlh₂neh₂ (uporedi litvansko vìlna, latinsko lāna, gotsko wulla). I lan je naslijeđena riječ, takođe se nalazi u ostalim slavenskim (uporedi slovenačko lan, rusko лëн, poljsko len) i indoevropskim jezicima (uporedi litvansko linaĩ, grčko λίνον [línon], latinsko līnum ‘lan, platno’, gotsko lein ‘platno’). Svila je u Evropu stigla iz Kine, gdje se proizvodi već nekoliko hiljadâ godinâ. U Evropi se počela znatnije širiti oko VI stoljeća AD. Kao i sama svila, i riječ za svilu potiče iz Kine. Ishodište je kinesko sei, sī, a jezici posrednici između kineskog i b/c/h/s nisu sa sigurnošću utvrđeni. Pamuk se za izradu tkaninâ upotrebljavao već nekoliko milenijâ prije Hrista, i to nezavisno u Indiji te u Srednjoj i Južnoj Americi. U Evropu su ga proširili Arapi od IX stoljeća pa je u mnogim evropskim jezicima riječ za ‘pamuk’ posuđena iz arapskoga quṭun (uporedi englesko cotton, italijansko cotone, špansko algodón). B/c/h/s riječ pamuk (kao i mađarska pamut) posuđena je preko turskog pamuk/pambuk iz srednjopersijskog pambak. Ista persijska riječ dala je i slovenačku riječ bombaž ‘pamuk’, uz posredništvo grčkog πάμβαξ [pámbaks], kasnolatinskog bombax i romanskih jezikâ (uporedi venecijansko bombaso). U XX stoljeću počele su se proizvoditi tkanine od umjetnih vlakanâ, kao što su npr. viskoza, poliester, poliamid, pa su, stoga, te riječi novijeg postanja. Riječ viskoza posuđena je iz njemačkog Viskose, a tvorena je od latinskog pridjeva viscosus ‘ljepljiv’. Poliester i poliamid složenice su od grčkoga πολυ- [poly-] ‘mnogo’ i hemijskih nazivâ ester odnosno amid. Osim prema porijeklu vlakanâ tkanine se mogu dijeliti i prema drugim svojstvima. Traper je čvrsta pamučna tkanina u kepernom vezu; riječ potiče iz engleskoga trapper jer se mislilo da su takve pantalone nosili sjevernoamerički lovci na krzno, traperi. Saten je izvorno gusta svilena tkanina; riječ potiče iz francuskoga satin, prema arapskom izgovoru kineskog grada Zeitun (suvremeni Quanzhou). Baršun i pliš nazivi su za tkanine vlasastih površinâ. Riječ baršun potiče iz mađarskog barsóny, a riječ pliš posuđena je preko njemačkog Plüsch iz francuskog peluche (ishodište je glagol značenja ‘čupkati, trgati’). Šifon je naziv za laganu prozirnu tkaninu; riječ potiče iz francuskog chiffon. Šupljikava ukrasna tkanina naziva se čipka, a ta riječ dolazi iz mađarskog csipke. Postoji, naravno, još mnogo drugih nazivâ za tkanine, ali njih ostavljamo za neku drugu priliku.
LITERATURA:
- Dubravka Ivšić Majić ‒ Tkanine, sukna i platna, Hrvatski jezik, vol.9, no.2, Zagreb 2022.
