U Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote donosimo objašnjenje etimologije dvije riječi. Kako smo to uobičajili, jedna riječ je iz opšteg leksikona b/c/h/s jezika, a druga je bokeljski lokalizam. Ove subote to su porijeklo i smisao leksemâ vážan (-žna, -žno) i pîrija.
Pridjev vážan (-žna, -žno) vodi porijeklo od ruskog вáжный ili češkog vážný. Rusko вáжный je od staropoljskog ważny. Poljski i češki pridjev nastali su vjerovatno kalkiranjem prema njemačkom gewichtig ‘težak, masivan’ (njemačko Gewicht ‘težina’), wichtig ‘težak; značajan, važan’, od korijena koji je u njemačkom wägen = wiegen, Wage. Iz ruskog je i bugarsko вàжен. Slovenačko vážen neki izvode od slovenačkog vâga ‘vaga’, pretpostavljajući isto porijeklo i za b/c/h/s riječ.
Pîrija (u opštem leksikonu b/c/h/s jezika ‘1. lijevak; 2. fig. ‘osoba koja mnogo pije’) vodi porijeklo od venecijanskog piria ‘limeni predmet u obliku lijevka namijenjen sipanju (alkoholnog) pića u posude’. To venecijansko piria potiče od latinskog plētria ‘lijevak’, a latinsko plētria od grčkog πειρία (piría) < grčkog πειράω (piráō) ‘probiti bušenjem’. U Dalmaciji ovaj leksem ima značenja slična kao u Boki Kotorskoj. U Betini na otoku Murter pîrija je ‘lijevak’. Na otoku Murter pîrija je ‘lijevak’. Na otoku Iž pîrja je ‘lijevak’; u Salima na Dugom otoku pîrja takođe znači ‘lijevak’. Na otoku Rivanj u zadarskom arhipelagu pîrija znači ‘lijevak’, a isto značenje leksema pîrija – ‘lijevak’ – nalazimo i na otoku Vrgada. Konačno, na Korčuli pîrja je ‘lijevak’.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi – jedne iz opšteg leksikona b/c/h/s jezika i jednog bokeljskog lokalizma – vidimo se sljedeće subote.
LITERATURA:
- Marta Bjeletić, Jasna Vlajić-Popović, Aleksandar Loma, Snežana Pavlović –Priručni etimološki rečnik srpskog jezika, tom 1., A-J, Institut za srpski jezik SANU, Beograd 2023.
- Petar Skok – Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol.II, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1972.
