U Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote donosimo objašnjenje etimologije dvije riječi. Kako smo to uobičajili, jedna riječ je iz opšteg leksikona b/c/h/s jezika, a druga je bokeljski lokalizam. Ove subote to su porijeklo i smisao leksemâ zànāt i krȅšit/krešívat.
Leksem zànāt vodi porijeklo od turskog dijalekatskog i arhaičnog zanat, pored zanaat, sana(a)t. U pitanju je balkanski turcizam: uporedi makedonsko занает, занајат, bugarsko заная̀т, arumunsko zănate, albansko zanát. Turska riječ porijeklom je od arapskog ṣanaᶜ ‘vještina, znanje’ (odatle tursko književno sanat). Imenica zanàtlija vjerovatno je domaće obrazovanje sufiksom –ja od pridjeva zanàtli (< turskog zanatlı) kao kasàbalija, čardàklija, za razliku od pokrajinskog i zastarjelog zanà(t)čija/zanàdžija od turske radne imenice zanatçi. Nisu ušli u upotrebu prevedenica zanadžinica ‘laboratorija’ (1835. godina), niti polukalk zanatoznanstvo ‘tehnologija’ (1844. godina). Turcizam zànāt u hrvatski/srpski jezik ušao je rano i brzo se širio. Najranija potvrda je iz Dalmacije, u prepisu Poljičkog statuta: “Kad čini zanat nečasni (…) koga mu roditelj nije činio” (XVI stoljeće). Iz 1706. godine su imenice занатъ i занатлia.
Glagol krȅšit/krešívat (u opštem leksikonu b/c/h/s jezika ‘rasti, poskupiti, dodati, povisiti, imati više’) vodi porijeklo od venecijanskog crescer/cresser ‘rasti’, a to venecijansko crescer/cresser od latinskog crescere sa istim značenjem. U Dalmaciji ovaj leksem ima značenja slična kao u Boki Kotorskoj. Tako na otoku Iž krȅšiti znači ‘(na)rasti, povećati se, poskupjeti’; na otoku Murter krešȉti znači ‘1. rasti; 2. pojačati; 3. poskupjeti’; u Salima na Dugom otoku krȅšiti znači ‘uznapredovati, postati veći, narasti, nabreći’; na otoku Rivanj u zadarskom arhipelagu krȅšiti znači ‘povećati cijenu, poskupjeti’; na otoku Vrgada krȅšiti znači ‘povećati, pojačati, porasti’; na Korčuli, pak, krȅšit i krešívat znači ‘povećati, porasti, povisiti’, a krešimȅnat ‘povišica’.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi – jedne iz opšteg leksikona b/c/h/s jezika i jednog bokeljskog lokalizma – vidimo se sljedeće subote.
LITERATURA:
- Marta Bjeletić, Jasna Vlajić-Popović, Aleksandar Loma, Snežana Pavlović – Priručni etimološki rečnik srpskog jezika, tom 1., A-J, Institut za srpski jezik SANU, Beograd 2023.
- Petar Skok – Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol.I, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971.
