Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Barbare Kovačević “Žene u antičkim frazemima”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
U ovom članku objasnićemo smisao opšteevropskih frazemâ koji su motivisani ženama iz antičkih mitovâ. Iako je takvih frazemâ malo, popularni su i često se upotrebljavaju u b/c/h/s jeziku, a postali su i motivacija za nastanak novih frazemâ.
Pandorina kutija
Frazem Pandorina kutija označava skrivene nevolje koje mogu naglo izbiti na površinu ili izvor svih zalâ. Motivisan je likom prve žene koju je, prema grčkom mitu, Zevs poslao na Zemlju osvećujući se za Prometejevu otmicu vatre. Prekrasnu djevojku Pandoru na Zevsov zahtjev stvorio je bog Hefest od zemlje i vode, a ostali bogovi obdarili su je vrijednim darovima. Dobila je i posudu, u mlađim interpretacijama čuvenu kutiju, u kojoj su bila zatvorena sva svjetska zla. Na Zemlju je poslana da Prometejevom bratu Epimeteju donese darove s Olimpa, a on se zaljubio u nju i, uprkos bratovljevim upozorenjima, primio darove. Kad je nestrpljivo i radoznalo otvorila kutiju, iz nje su izletjela sva zla, nesreće i bolesti koje su mogle snaći ljudski rod. Pandora je brzo zatvorila kutiju, a na njenom dnu ostala je samo nada. Legendu o Pandori prvi je ispričao grčki pjesnik Hesiod (oko 700. godine prije Hrista) u svom spjevu “Poslovi i dani”, spominjući da su svjetska zla bila pohranjena u zatvorenom keramičkom spremniku, svojevrsnom ćupu (grčki πίθος). Budući da su Hesiodovu priču preuzeli, prepričavali i dorađivali mnogi autori, na kraju smo dobili Pandorinu kutiju. Za tu promjenu u prvom redu zaslužan je Erazmo Roterdamski koji je u XVI stoljeću prevodeći Hesiodovu priču na latinski pogrešno iščitao grčku riječ πίθος (pithos) kao πυξίς (pyxis) i preveo je riječju kutija. Frazem Pandorina kutija često se ostvaruje s glagolskom sastavnicom (otvoriti Pandorinu kutiju) i postoji u mnogim evropskim jezicima bez obzira na zamjenu opšte imenice (englesko to open a Pandora’ box, njemačko die Büchse der Pandora öffnen / Pandoras Büchse öffnen, francusko ouvrir la boîte de Pandore, italijansko aprire il (un) vaso di Pandora, rusko открыть ящик Пандоры, češko otevřít Pandořinu schránku, poljsko otworzyć puszkę Pandory). Zanimljivo je da se frazem nakon svih prevodnih lutanjâ vratio u grčki jezik i da danas u novogrčkom ima sastavnicu kutija (ανοίγω το κουτί της Πανδώρας).
Eridina jabuka
U evropskim frazeologijama istovremeno postoje frazemi čija bi prevodna istovrijednica u b/c/h/s jeziku bila frazem jabuka razdora (npr. englesko apple of discord, golden apple of discord, njemačko Zankapfel, Apfel der Zwietracht, Erisapfel, francusko la pomme de discorde, italijansko mela della discordia, il pomo della discordia, rusko яблоко раздора…). Samo u njemačkom postoji frazem kojim se označava jabuka razdora koji bi u doslovnom prevodu glasio Eridina jabuka. Frazem jabuka razdora označava povod svađe ili nesuglasice pa se upotrebljava za opisivanje postupakâ i radnji koji će neizbježno izazvati sukobe s posljedicama velikih razmjerâ. Taj frazem je antičkog porijekla, a u njegovom semantičkom osnovu nalazi se mit o boginji svađe i razdora Eridi i jabuci koju je bacila na vjenčanju Ahilovih roditeljâ – morske nimfe Tetide i smrtnika kralja Peleja. Na to vjenčanje bili su pozvani svi bogovi i boginje osim boginje Eride, koja nije bila pozvana da ne bi pokvarila svečanost i raspoloženje zvanicâ svojom prisutnošću jer je bila poznata po tome da je uvijek, gdje god bi se pojavila, širila raznorazne glasine, raspirivala ljubomoru i izazivala svađu. To je razbjesnilo boginju Eridu i ona se nepozvana pojavila na vjenčanju te bacila pred boginje Heru, Afroditu i Atinu zlatnu jabuku s natpisom Najljepšoj! (grčki καλλίστη). Time je učinila ono što je najbolje znala – izazvala je žestoku svađu među sujetnim boginjama jer je svaka od njih umislila da baš ona zaslužuje titulu najljepše. Konačni sud o njihovoj ljepoti trebao je donijeti Zevs, koji je svoj neugodni zadatak prepustio mladom i lijepom Parisu, sinu trojanskog kralja Prijama, jer se nije htio zamjeriti lijepim boginjama sluteći osvetu gubitnicâ. Paris je u prvi mah odlučio podijeliti jabuku na tri dijela te tako riješiti slučaj bez uvrede i zamjeranjâ. Međutim, boginje su ga pokušale potkupiti primamljivim ponudama. Hera mu je ponudila da bude vladar Evrope i Azije i najbogatiji čovjek na svijetu. Boginja mudrosti Atina ponudila mu je da bude pobjednik u svim budućim bitkama i najljepši i najpametniji čovjek na svijetu. Boginja ljepote i ljubavi Afrodita obećala mu je najljepšu ženu na svijetu utjelovljenu u Heleni, kćeri Zevsa i Lede, koja je bila udata za spartanskog kralja Menelaja. Takođe mu je obećala da će uticati na Helenu da mu uzvrati ljubav. Parisu je najprimaljivija bila Afroditina ponuda i njoj je dodijelio jabuku. Parisova odluka, poznatija kao Parisov sud, posredno je dovela do čuvenoga Trojanskog rata, tj. do Parisove otmice prelijepe Helene.
Arijadnina nit
Frazemska sintagma Arijadnina nit u b/c/h/s jeziku rjeđe se upotrebljava i označava spasonosno sredstvo, tj. sredstvo koje pomaže čovjeku da se izvuče iz teškog položaja. Frazem je opšteevropski (englesko the Ariadne’s thread, njemačko der Faden der Ariadne, francusko le fil d’Ariane, italijansko il filo d’Arianna, rusko ариаднина нишь, češko Ariadnina nit, Ariadnino klubko, poljsko nić Ariadny) i utemeljen je na antičkoj priči o Arijadni, kćeri kritskog kralja Minosa, koja je pomoću klupka konca iz lavirinta spasila junaka Tezeja, sina atinskog kralja Egeja. Kritski kralj Minos zaratio je s Atinjanima da bi osvetio smrt svog sina Androgeja, koji je prema nekim izvorima ubijen nakon što je na Panatinskom festivalu pobijedio vječnog pobjednika – atinskog kralja Egeja. Zato je Minos tražio od Atinjanâ da svake godine (prema nekim izvorima svakih devet godinâ) žrtvuju po sedam atinskih mladićâ i djevojakâ Minotauru, kritskom čudovištu s ljudskim tijelom i glavom bika, koji je bio sin Minosove žene Pasifaje i prekrasnog bijelog bika. Tezej se dobrovoljno prijavio u treću grupu za žrtvovanje obećavši svome ocu Egeju da će ubiti Minotaura i spasiti Atinjane od daljnjega žrtvovanja. Minosova prelijepa kći Arijadna bila je zadužena da čuva ulaz u veliki lavirint palate u Knososu u kojem je živio njen brat Minotaur i u kojem su se prinosile žrtve. Arijadna se na prvi pogled zaljubila u lijepog i hrabrog Tezeja te ga je pokušala odvratiti od njegove namjere. Kad je vidjela da to nije moguće, pomogla mu je tako što mu je podarila mač i veliko klupko vune koje je trebao odmotavati od početka lavirinta. Tako je, slijedeći vlastiti trag, trebao osigurati povratak, tj. izlazak iz lavirinta. Pobijedivši Minotaura, Tezej je iz zahvalnosti pobjegao s Arijadnom, ali ju je usnulu ostavio na otoku Naksosu i sam krenuo kući. Na napuštenu, usamljenu i silno žalosnu Arijadnu sažalio se bog Dionis te ju je učinio svojom suprugom i boginjom. Tezej je nadomak kopna zaboravio razviti bijela jedra koja bi signalizovala pobjedu pa je njegov otac Egej, pomislivši na najgore, počinio samoubistvo tako što se bacio u more koje je po njemu prozvano Egejsko more.
LITERATURA:
- Barbara Kovačević – “Žene u antičkim frazemima”, Hrvatski jezik, vol.3, no.3, Zagreb 2016.
