Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Barbare Kovačević “Zlo i naopako”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
Budući da je b/c/h/s frazeologija zasićena negativno konotiranim frazemima i izražava uglavnom negativne koncepte slikovitim minijaturama, koncept sreće i frazemsko značenje ‘zaželjeti sreću nekome’ ili ‘Sretno!’ u njoj je vrlo rijedak. Jedan od frazemâ koji upotrebljavamo kad želimo nekome sreću jeste frazem slomi nogu. Često ga upućujemo osobama pred kojima je neka umjetnička predstava ili polaganje ispita, ali s vremenom se proširio i na druge životne situacije u kojima je sagovorniku potrebna sreća. Frazeolozi polaze od pretpostavke da je frazem slomi nogu u b/c/h/s jeziku kalk prema engleskom frazemu break a leg. Možemo ga upotrijebiti i u izvornom obliku kao što upotrebljavamo i neke druge engleske frazeme, npr. it’s not my cup of tea, piece of cake, come out of the closet… Pretpostavka je da se frazem slomi nogu, odnosno njegova engleska istovrijednica, u početku upotrebljavao u pozorišnom i muzičkom svijetu da bi se odagnale zle sile koje bi mogle prouzrokovati lošu scensku izvedbu. Naime, postojalo je vjerovanje ili, bolje rečeno, praznovjerje da se mora izbjegavati direktno prizivanje sreće. Zato je došlo do stvaranja izraza koji želi upravo suprotno, koji je maska za lijepe želje, a koji tjera zlo i donosi sreću onome kome je upućen. Smatra se da je najstarija zapisana potvrda toga frazema u članku Roberta Vilsona Linda “A Defence of Superstition”, koji je objavljen 1. oktobra 1921. godine u časopisu New Statement, u kojem autor govori o konjskim trkama, tj. o ljudima koji se klade na konjskim trkama i koji zaziru od toga da im ko poželi sreću u klađenju, pa im je bolje poželjeti da slome nogu. Takođe, u istom članku spominje i glumce kao vrlo praznovjerne ljude. Ipak ostaje nedorečeno je li izraz preuzet iz glumačkog svijeta ili je u glumački žargon ušao iz nekoga drugog registra. Godine 1939. Edna Ferber u svojoj autobiografiji “A Peculiar Treasure” spominje izraz break a leg, povezuje ga s pozorištem i smatra da njegov nastanak počiva na činjenici da su zamjenski glumci u pozorištu pri predstavama sjedali u zadnjim redovima i pristojno čekali da glavni glumci doslovno slome nogu i tako dobiju priliku da pokažu svoj talenat. Iako se pomenute dvije motivacije nastanka frazema slomiti nogu čine najvjerovatnijima, postoje i neka druga objašnjenja koja povezuju njegov nastanak sa slikom svijanja koljenja pri naklonu na kraju pozorišne predstave ili s praksom pretjeranog tapkanja u predstavama starogrčkog pozorišta, pri čemu se u zanosu doslovno mogla slomiti noga. I u drugim je jezicima frazemsko značenje ‘zaželjeti sreću nekome’ ili ‘Sretno!’ povezano s frazemima koji počivaju na slikovitosti koja je zamućena u semantičkom temelju. U njemačkom jeziku u navedenom značenju upotrebljava se frazem Hals- und Beinbruch (doslovno ‘slomiti vrat i nogu’), kojim se želi sreća na ispitu ili pri izvršenju nekog teškog zadatka. U italijanskom jeziku upotrebljava se frazem in bocca al lupo (doslovno ‘u usta vuku’), pri čemu se isprva željela sreća u izvođenju opere ili pozorišnih predstavâ, a na nju se odgovara: Crepi il lupo! (doslovno ‘Neka umre vuk!’). Pretpostavlja se da su u davna vremena tim izrazom lovci prije odlaska u lov znali jedni drugima zaželjeti sreću u lovu, a poslije se preslikao i na druge situacije u kojima se želi odagnati nesreća ili neuspjeh. U ruskom jeziku postoji značenjski istovrijedan frazem ни пуха, ни пера (doslovno ‘ni dlake, ni pera’). On je takođe u početku pripadao lovačkom žargonu i njime se, želeći na formalnom planu da ne ulove ni životinje s dlakom ni životinje s perjem, zapravo željelo suprotno, tj. sreća u lovu ili dobar ulov. Da bi se dobre želje ispunile, na njega se mora odgovariti: Пошёл к чёрту! (doslovno ‘Idi kvragu! / Idi dođavola!’) ili samo К чёрту! (doslovno ‘Kvragu! / Dođavola!’). Osim kalkiranog frazema slomi nogu, koji je poznat svim govornicima b/c/h/s jezika, u čakavskom narječju postoji još jedan frazem kojim možemo nekome poželjeti sreću. To je dijalekatski frazem rogi ribaru, koji je zabilježen na Kvarneru. Kako su ribari, kao i svi drugi lovci, bili praznovjerni, nisu podnosili da im se direktno poželi sreća. Zato im se sreća na moru i dobar i bogat ulov mogao poželjeti frazemom rogi ribaru. Takođe, u dalmatinskom primorju i na ostrvima slab rezultat ribolova izražavao se frazemom uhvatiti rog. Objašnjenje tih frazema možemo potražiti u apotropejskim simbolima, u koje se može ubrojiti i pokazivanje rogovâ. Prvi put zabilježeno je u indijskoj kulturi za uklanjanje preprekâ kao što je npr. bolest ili za uklanjanje negativnih misli, a postojalo je i u persijskoj kulturi. Pokazivanje rogovâ posebno je često na mediteranskom području; upotrebljava se da bi se otjeralo zlo, bolest ili urokljive oči. Takođe, u mediteranskim krajevima isti gest sekundarno simbolizuje rogonju, tj. muža kojeg vara žena. Frazem pokazivati/pokazati (kazati) rogove (roge, rogi) nekome sekundarni je ili prikriveni somatski frazem koji počiva na slici položaja koji je specifičan za tačno određeni dio tijela – u ovom slučaju položaj prsta ruke: skupljena šaka s ispruženim kažiprstom i malim prstom. S jedne strane, frazem se upotrebljava u značenju ‘neko će biti prevaren, neko neće dobiti ništa’, dok, s druge strane, u značenju ‘da se ne urekne, da se ne naškodi’ nije dokraja sproveden proces frazeologizacije jer je još uvijek propraćen izvođenjem odgovarajućeg gesta.
LITERATURA:
- Barbara Kovačević – “Zlo i naopako”, Hrvatski jezik, vol.8, no.1, Zagreb 2021.
