Ovog četvrtka, umjesto nekog teksta tematski vezanog za istorijat značenja riječi – kako ste već navikli u rubrici Lavirint Smisla četvrtkom – donosimo jednu moju kraću pravopisnu raspravu. Povod za istu je, naime, nedoumica koja se nedavno pojavila na jednoj društvenoj mreži: da li je optativni izraz dobrodošao/dobrodošla/dobrodošlo/dobrodošli ispravno pisati tako – dakle sastavljeno i kao jednu riječ ili odvojeno: dobro došao/dobro došla/dobro došlo/dobro došli. Brojni normativni priručnici propisuju da optativni izraz dobro došao/dobro došla/dobro došlo/dobro došli treba pisati samo tako – dakle isključivo odvojeno i kao dvije riječi. U ovom kratkom prilogu dokazaćemo da to nije tačno, te da se dobro došao/dobro došla/dobro došlo/dobro došli i kao optativni izraz može pisati sastavljeno, tj. kao jedna jedinstvena riječ.
Jezičke jedinice treba, prije svega, posmatrati u sistemskoj vizuri. To će reći da jezičke jedinice treba opservirati u korelaciji sa izofunkcionalnim i izosemantičkim jezičkim jedinicama i jezičkim konstrukcijama, te sa tog aspekta procjenjivati njihov (ne)normativni status. Što to znači u ovom slučaju? To znači da, ako, sa jedne strane, imamo pridjev dobrodošao, –šla, -šlo i imenicu dobrodošlica – koji se pišu isključivo kao jedna jedinstvena riječ – mi se logično moramo zapitati od čega su nastali pomenuti pridjev i pomenuta imenica. A nastali su, jasno, upravo leksikalizacijom – srastanjem u jednu jedinstvenu riječ – adverbno-glagolskog izraza dobro došao, dobro došli (imenica dobrodošlica još i dodavanjem određenog sufiksa). Ako, pak, zavirimo u “Rečnik srpskog jezika” Matice srpske vidjećemo, na 292. stranici, da pridjev dobrodošao, -šla, –šlo znači ‘koji je prispio u pravi čas, koji se rado očekuje’. A upravo to je i značenje optativnog izraza dobrodošli u klauzama poput, npr., “Dobrodošli/dobro došli, prvaci!!”; taj izraz možemo parafrazirati kao “S radošću vas očekujemo, prvaci, Sretno prispjeli, prvaci” itd. Tako da između pridjeva dobrodošao (-šla, -šlo) u primjeru koji navodi, npr., Ivan Klajn: “Bilo je to dobrodošlo osv(j)eženje” i optativnog izraza dobrodošli/dobro došli u rečenici npr. “Dobrodošli/dobro došli, prvaci!!” suštinski nema semantičke razlike, a onda, eo ipso, ne treba da postoji ni razlika u načinu pisanja. Preciznije, optativni izraz dobrodošao/dobrodošla/dobrodošlo/dobrodošli može se pisati (i) sastavljeno, tj. kao jedna jedinstvena riječ. Sa druge strane, u jezičkoj upotrebi imamo i spojeve glagola kretanja sa adverbom koji se – u aktuelnom sinhronijskom presjeku b/c/h/s jezika – pišu (samo) odvojeno: zdravo stići, dobro putovati, naporno pješačiti itd. U korelaciji sa ovakvim jezičkim spojevima izraz dobro došli možemo pisati i ovako kako smo ga upravo napisali i kako to preporučuje većina normativacâ: dakle odvojeno. Tako da je, posmatrano sa čistog lingvističkog, eksplanativnog aspekta, u krajnjoj liniji normativno (ispravno, kako to obično kažu lingvistički laici) i jedno i drugo rješenje glede pisanja ovog optativnog izraza: i dobro došao/dobro došla/dobro došlo/dobro došli, i dobrodošao/dobrodošla/dobrodošlo/dobrodošli. Koja forma će u konkretnom slučaju biti upotrebljena, to zavisi, pak, od subjektivne preferencije jednog/jedne ili drugog/druge prosječnog govornika/prosječne govornice.
Miomir Abović
