Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Dubravke Ivšić-Majić “Kako je garda postala avangarda”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
Germanski glagol *wardōn ‘posmatrati, čuvati’ nema direktnih srodnikâ u slavenskim jezicima, pa ipak se u b/c/h/s nalaze mnoge riječi u kojima se skrivaju odrazi toga korijena. Te riječi u b/c/h/s posuđene su iz drugih evropskih jezikâ, često nakon višestrukih međusobnih posuđivanjâ između germanskih i romanskih jezikâ. Germanski glagol *wardōn posuđen je u romanske jezike, pa je u francuskom odražen kao garder ‘čuvati’, a u italijanskom kao guardare ‘čuvati’. Od francuskog glagola garder ‘čuvati’ izvedena je imenica garde ‘straža’, koja je u b/c/h/s posuđena uz posredništvo njemačkog jezika, i dala je riječ garda ‘straža’, tačnije ‘lična tjelesna straža vladara države ili zapovjednika vojske’ i ‘počasna jedinica’. Ista francuska riječ garde u b/c/h/s je posuđena i direktno iz francuskog kao gard s temeljnim značenjem ‘osnovni stav u borilačkim sportovima’ i prenesenim značenjem ‘držanje, stav u političkoj i konkurentskoj utakmici’. Francuska riječ garde ‘straža’ skriva se i u imenici avangarda, koja svoje ishodište ima u vojnom nazivlju. Francuski izraz avant garde (usp. francuski avant ‘prije’) značio je ‘predstraža, prethodnica, prva linija borbenih odredâ koja predvodi ostalu vojsku’, odakle je značenje preneseno na ‘predvodnici, vođe koji pronalaze i primjenjuju nove stilove i tehnike u umjetnosti ili težnje u politici’. Francuski glagol garder ‘čuvati’ skriva se i u imenicama garderoba i gardedama. Obje riječi u b/c/h/s jezik ušle su iz njemačkog jezika (njemačko Garderobe odnosno Gardedame), s tim da garderoba svoj izvor ima u francuskom garde-robe, dok je gardedama njemačka složenica. Garderoba ‘čuva odjeću’ (francuski robe ‘odjeća’), a gardedama je ‘dama koja čuva’, tj. ‘pratilja mlade djevojke’. Italijanski odraz guardare ‘čuvati’ dao je, među ostalim, izvedenicu guardiano ‘čuvar, nadglednik’, koja je u b/c/h/s posuđena kao gvardijan sa specijalizovanim značenjem ‘poglavar manastira nekih redovâ’. Od istog italijanskog glagola potiče i prezime Gvardiol (uporedi italijansko starije guardiolo ‘noćni stražar’). Polazni germanski glagol *wardōn ‘posmatrati, čuvati’ izvedenica je od germanske imenice *wardaz ‘čuvar’, koja se u engleskom jeziku odrazila kao weard ‘čuvar’ te u složenicama steward i lord. Steward (staroenglesko stigweard) izvorno je bio ‘čuvar imanja, tj. upravnik’ (uporedi staroenglesko stig ‘obor, svinjac’), dok je lord (staroenglesko hlāford < hlāfweard) izvorno bio ‘čuvar kruha/hljeba’ (usp. staroenglesko hlāf ‘kruh, hljeb’), a zatim ‘upravnik domaćinstva, gospodar, gospodin, vladar, feudalni gospodar’. Steward je u b/c/h/s posuđeno kao stjuard (češća je izvedenica u ženskom rodu, stjuardesa, iz engleskog stewardess), a riječ lord u b/c/h/s jeziku odnosi se na ‘pripadnika višeg plemstva i imenovanih uglednih osobâ u Engleskoj’. Korijen tih germanskih riječi nalazi se, npr., još i u engleskoj riječi ware ‘roba’ (izvorno ‘ono što se čuva’), od koje su izvedene riječi hardware i software. Riječ hardware (doslovno ‘tvrda roba’) izvorno se odnosila na ‘sitne metalne predmete’, dok je riječ software (doslovno ‘meka roba’) u početku značila ‘vunene i pamučne tkanine’ te ‘relativno pokvarljivu robu’. Razvojem kompjutera riječ hardware počela je označavati materijalne djelove kompjutera, a software nematerijalne dijelove kompjutera, tj. kompjuterske programe. Te riječi u b/c/h/s jeziku prilagođene su kao hardver i softver.
LITERATURA:
- Dubravka Ivšić-Majić – “Kako je garda postala avangarda”, Hrvatski jezik, vol.10, no.2, Zagreb 2023.
