Praindoevropski signifikat (naziv) za nogu – *pōds ( > sanskrtsko pāt, grčko πούς, latinsko pēs itd.) izgubljen je u praslavenskom jeziku, mada se sačuvala izvedenica *pěšь(jь) ‘pješački’, ‘pješak’. Umjesto ove riječi – dakle riječi *pōds – pojavila se riječ *noga, koja je, moguće, prvobitno bila zbirna forma od *nogos ‘nokat’.
Ovaj semantički pomak može se vidjeti i u semantici baltičkih srodnikâ slavenske riječi: litvansko nãgas ‘nokat’, nagà ‘kopito; kandža’, letonsko nags ‘nokat; kandža; kopito’, prusko nage (f.) ‘noga’.
Generalno posmatrano, označavanje kopita kao nokta veoma je rasprostranjeno u jezicima svijeta. Navedimo nekoliko primjerâ: latinsko unguis ‘nokat; kandža; kopito ili noga konja’; albansko thua ‘nokat’ > thundër ‘kopito’; tursko turnak ‘nokat; kandža; kopito’.
U funkciji paralele za semantički pomak ‘kopito’ > ‘noga’ može se navesti latinsko gamba ‘kopito, potkoljeni sistem’ > francusko jambe, italijansko gamba ‘noga’.
Kad je u pitanju hronološki razvoj značenja leksema noga, možemo ga predstaviti na sljedeći način: 1. Na praindoevropskoj razini nokat, kopito i noga bili su denotirani različitim korijenima: *h₃nogʷ ͪ s, *k'opHos i *pōds; 2. Na prabaltoslavenskoj razini stari naziv za kopito potiskuje se inovacionim nazivom, obrazovanim od naziva za nokat; 3. U praslavenskom nov naziv za kopito – *nogā prvobitno se pežorativno mogao primjenjivati za denotaciju ljudske noge. Zatim je ta pežorativnost bila izgubljena, i *nogā je postao osnovni signifikat (oznaka) za ljudsku nogu. U značenju ‘kopito’ na mjesto signifikata *nogā došao je signifikat *kopyto. U značenju ‘nokat’ sačuvao se stari korijen; pa ipak, umjesto očekivanog *nogъ počeo se koristiti deminutiv *nogъtь.
Leksem *noga veoma je stabilan u slavenskom svijetu. Nabrojimo njegove kontinuante u književnim slavenskim jezicima: makedonsko нога, b/cg/h/s nòga, slovenačko nóga, slovačko, češko, gornjolužičko noha, donjolužičko, poljsko noga, bjelorusko нагá, ukrajinsko, rusko ногá. Jedini areal u kojem je ova riječ bila potisnuta inovacijom je veliki dio Bugarske, gdje je signifikat za nogu postao leksem крак.
LITERATURA:
М.Н. Саенко – Очерки по славянской соматической лексике, Индрик, Москва 2022.
