U rubrici Knjiga Sedmice ovog ponedjeljka preporučujemo roman “1985” (Vulkan izdavaštvo, Beograd 2025.) poznatog engleskog pisca Entonija Berdžesa.
“1985” Entonija Berdžesa je provokativna distopija i analiza Orvelove “1984”, s vizijom budućnosti oblikovane strahom, haosom i tehnologijom.
U ovom djelu, Berdžes se ne zadovoljava pukim osvrtom na “1984”, već koristi svoju briljantnu imaginaciju kako bi sagradio paralelni svijet – svijet koji je možda još mračniji, jer dolazi iz stvarnosti koju svi poznajemo. “1985” je knjiga koja spaja duboku literarnu kritiku s originalnim fikcionalnim univerzumom, pružajući čitaocu rijetko viđeno iskustvo – kombinaciju eseja, satire i distopijskog romana.
Kroz dvije povezane cjeline, Berdžes se suočava s ključnim pitanjima savremenog čovjeka: sloboda mišljenja, moć jezika, zloupotreba tehnologije i društveni konflikti. Ovo djelo nije samo odgovor na Orvela, već i samostalna literarna eksplozija misli i idejâ.
Domišljata i mračno komična, u karakteristično smjelom Berdžesovom stilu, “1985” kombinuje upečatljivu analizu Orvelove “1984” sa zastrašujućom vizijom budućnosti i predstavlja jedinstveni pogled na stvaralaštvo jednog od najtalentovanijih i najmaštovitijih pisacâ XX stoljeća.
U prvom dijelu knjige, kroz dijaloge, parodije i eseje, Berdžes analizira “apokaliptični kodeks naših najgorih strahovâ”, pružajući originalnu i britku kritiku totalitarizma, masovne kontrole i manipulacije jezikom. Ova kritika nije akademska – ona je književnost sama po sebi, živopisna i angažovana.
Drugi dio knjige donosi Berdžesovu sopstvenu verziju distopijskog svijeta – mjesto gdje tehnološki razvoj ne oslobađa čovjeka, već ga dodatno porobljava. U tom svijetu pojedinac je izgubljen među kolektivnim zahtjevima, a život je sveden na puko preživljavanje u haosu društvenih previranjâ i političke represije.
Berdžes nam pokazuje da distopija ne dolazi iz daleke budućnosti – ona je već prisutna oko nas.
Iako ne sadrži klasične recenzije, “1985” je djelo koje su kritičari često isticali kao vrhunac Berdžesovog intelektualnog angažmana i književne smjelosti. Mnogi su istakli da je ova knjiga nezamjenjivo štivo za razumijevanje ne samo Orvela već i načina na koji književnost može služiti kao oruđe filozofske analize.
Zahvaljujući svom višeslojnom pristupu, roman “1985” i danas djeluje proročanski, kao ozbiljno upozorenje o pravcima u kojima se svijet može kretati. Upravo zbog te svoje aktuelnosti, “1985” je knjiga koju svakako vrijedi pročitati. S poštovanjem, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat Miomir Abović
