• tel: 032 674 588
  • email: info@bibliotekativat.me
Biblioteka Tivat
Advertisement
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Tivatsko književno ljeto 2025
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2025
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt
  • Izbori 2024
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Tivatsko književno ljeto 2025
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2025
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt
  • Izbori 2024
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
Biblioteka Tivat
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate

Odakle nam varijantne forme za naziv današnjeg/prošlonedjeljnog praznika?

admin autor admin
16/04/2023
u Pravopisno-gramatički savjeti
Vrijeme za čitanje: 4 min
0
A A
0
Odakle nam varijantne forme za naziv današnjeg/prošlonedjeljnog praznika?
0
SHARES
373
PREGLEDI
Share on FacebookShare on Twitter

Lingvistički laici često se pitaju  ̶  koji glasovni lik riječi za denotiranje današnjeg praznika, najradosnijeg hrišćanskog praznika, je ispravan: Uskrs ili Vaskrs? Da ne ulazimo ovdje u problem prirode lingvističke ispravnosti (što je samo po sebi posebna i široka tema) recimo odmah: ispravna su oba glasovna lika  ̶  i Uskrs i Vaskrs. Naravno, nije dovoljno samo konstatovati da su i Uskrs i Vaskrs ispravni glasovni likovi; treba objasniti i zašto je to tako, te u čemu je razlika između ova dva glasovna lika. Upravo to će biti predmet ovog članka.

Temeljna razlika između glasovnih likovâ Uskrs i Vaskrs u tome je što je prvopomenuti lik  ̶  Uskrs  ̶  lik koji je nastao fonološkim razvojem u narodnom (srpskom/hrvatskom) jeziku, dok je Vaskrs glasovni lik koji je nastao u srpskoslovenskom jeziku; Vaskrs je, dakle crkvenoslavenizam. Kako je konkretno nastao jedan, a kako drugi glasovni lik naziva za najradosniji hrišćanski praznik?

U odgovoru na upravo postavljeno pitanje moramo poći od prvobitnog, staroslavenskog oblika ovog leksema  ̶  Въскрьсъ (Въскрьсъ je zapravo glagolska imenica ‘uskrsnuće/vaskrsnuće’ nastala od staroslavenskog glagola въскрьснѫти ‘uskrsnuti/vaskrsnuti’). Imenica Въскрьсъ, kako vidimo, sadrži inicijalnu grupu въ-. Ta inicijalna grupa će u narodnom srpskom/hrvatskom jeziku  ̶  ukoliko je tvrdi poluglasnik (ъ) iza v bio u slabom položaju [mala digresija: o pozicijama u riječi u kojima su meki i tvrdi poluglasnik nekad bili u slabom/jakom položaju ovdje neću govoriti. A neću o tome govoriti zbog toga što bih na taj način (suviše) ušao u detalje vezane za istorijsku fonologiju, te time nepotrebno opteretio tekst i razumijevanje istog od strane lingvističkih laikâ, kojima je prvenstveno ovaj članak i namijenjen. Oni koji, međutim, žele da saznaju više o tome mogu se, naravno, informisati u relevantnoj literaturi] dati vokal u– (sličan slučaj imamo, npr., u promjeni вънукъ >  unuk). Ova promjena u narodnom srpskom/hrvatskom jeziku, kako to konstatuje jedan od najvećih poznavalacâ istorije srpskog (književnog) jezika prof. Aleksandar Mladenović, desila se “ (…) u vreme mnogo pre početaka ostvarivanja procesa prvog perioda (prve faze) fonoloških izmena vokalskog sistema srpskog jezika, a to znači davno pre kraja X i početka XI veka” (Mladenović 2008: 18). Dakle, u narodnom srpskom/hrvatskom jeziku već prije kraja X i početka XI stoljeća glasovni lik Въскрьсъ  ̶  kad inicijalno въ– pređe u u- i kad se poluglasnici u slabom položaju izgube iz govora  ̶  prešlo je u Uskrs.

No, pored narodnog jezika, kod Srbâ i Hrvatâ tokom čitave njihove istorije, u funkciji književnog jezika, postojala je i trajala i crkvenoslavenska redakcija staroslavenskog jezika. U srpskoj redakciji staroslavenskog jezika  ̶  tzv. srpskoslavenskom jeziku  ̶  u određenim slučajevima i poluglasnici u slabom položaju  ̶  a upravo u takvom, dakle slabom, položaju bio je tvrdi poluglasnik između в i с u riječi Въскрьсъ  ̶  mogli su preći u puni vokal a. Poslušajmo opet prof. Mladenovića:“Izgovarani jedno vreme s poluglasnikom, primeri вьса, вьсак i sl. promenili su se vokalizacijom poluglasnika u васа, васак najkasnije u XV veku (…) da bi s tim novim fonetizmom nastavili da se dugo upotrebljavaju u srpskoslovenskom jeziku. Treba napomenuti da se pisanje (naglašavanje prof. Mladenovića) samoglasnika a u gorepomenutim primerima ne sreće često u knjigama pisanim srpskoslovenskim jezikom, i to sve negde do prvih decenija XVIII veka. U prvoj polovini ovog stoleća ima srpskoslovenskih spomenika u kojima se s napisanim vokalom a sreću ne samo primeri tipa дан, сан, отац i sl., već i oni kao što su ванук, множаство i dr.” (Mladenović 2008: 53). Istu ovu pojavu koja karakteriše npr. lekseme ванук, множаство nalazimo i u leksemi Васкрс  ̶  dakle, i u riječi Vaskrs u srpskoslavenskom jeziku došlo je do vokalizacije poluglasnika u slabom položaju, te smo na taj način dobili njen (današnji) glasovni lik.

Da rezimiramo: Uskrs je glasovni lik naziva za najradosniji hrišćanski praznik koji je nastao fonološkom evolucijom u narodnom srpskom/hrvatskom jeziku, dok je Vaskrs glasovni lik koji je nastao kao rezultat određenih procesâ u razvoju srpske redakcije staroslavenskog jezika, tj. srpskoslavenskog jezika. I jedan i drugi glasovni lik gramatički su potpuno ispravni; razlika među njima, kako smo vidjeli, korijeni u njihovom porijeklu. A ono što je najvažnije leži zapravo izvan lingvistike: izgovarali Uskrs ili Vaskrs, bitno je da u životu djelima ostanemo vjerni, privrženi i dosljedni temeljnoj poruci ovog praznika.

                                                        LITERATURA:

  1. Aleksandar Mladenović- Istorija srpskog jezika, Čigoja, Beograd 2008.

doc. dr Miomir Abović

PovezanoPostovi

Zašto je Zelenski Volodimir, a Putin Vladimir?
Pravopisno-gramatički savjeti

Zašto je Zelenski Volodimir, a Putin Vladimir?

31/01/2025
286
KABAL, KABEL ILI KABL? KOJI GLASOVNI LIK JE STANDARDOLOŠKI KOREKTAN?
Pravopisno-gramatički savjeti

KABAL, KABEL ILI KABL? KOJI GLASOVNI LIK JE STANDARDOLOŠKI KOREKTAN?

06/09/2023
604
Koja gramtička forma imperativa glagola (O)BÒJITI – (Ò)BOJ ILI (O)BÒJI – je standardološki korektna?
Pravopisno-gramatički savjeti

Koja gramtička forma imperativa glagola (O)BÒJITI – (Ò)BOJ ILI (O)BÒJI – je standardološki korektna?

27/08/2023
696
  • U trendu
  • Komentari
  • Najnoviji
NEKOLIKO NAPOMENÂ O PISANJU VELIKOG I MALOG SLOVA  (drugi dio)

NEKOLIKO NAPOMENÂ O PISANJU VELIKOG I MALOG SLOVA  (drugi dio)

07/09/2022
Porijeklo i smisao tri dalmatinska prezimena prisutna i u Tivtu

Porijeklo i smisao tri dalmatinska prezimena prisutna i u Tivtu

06/08/2023
Pravilna upotreba glagola trebati

Pravilna upotreba glagola trebati

01/01/2022
Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

13/12/2023
23. 9. 2023.  naš gost će biti Domagoj Margetić, autor knjige “Krvave balkanske milijarde”

23. 9. 2023. naš gost će biti Domagoj Margetić, autor knjige “Krvave balkanske milijarde”

2
Predavanje “Erotički momenat u Njegoševoj poeziji” – prof. dr Milo Lompar

Predavanje “Erotički momenat u Njegoševoj poeziji” – prof. dr Milo Lompar

1
Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

Zadužbina Milojice i Lidije Bojić

1
Predavanje “Večna knjiga – U slavu 530 godina izdavaštva slovenske civilizacije” – Gost: Zoran Stefanović

Predavanje “Večna knjiga – U slavu 530 godina izdavaštva slovenske civilizacije” – Gost: Zoran Stefanović

1
Profil i stramac

Profil i stramac

12/07/2025
Od glinenih pločica do diskete i tableta

Od glinenih pločica do diskete i tableta

10/07/2025
Renato Baretić – Osmi povjerenik

Renato Baretić – Osmi povjerenik

07/07/2025
Plastika i skala

Plastika i skala

05/07/2025

Najnovije vijesti

Profil i stramac

Profil i stramac

12/07/2025
134
Od glinenih pločica do diskete i tableta

Od glinenih pločica do diskete i tableta

10/07/2025
178
Renato Baretić – Osmi povjerenik

Renato Baretić – Osmi povjerenik

07/07/2025
232
Plastika i skala

Plastika i skala

05/07/2025
156
Biblioteka Tivat

U Tivtu su se knjige sakupljale još od srednjeg vijeka uglavnom po manastirima i samostanima koji su se nalazili u okolini. Prva biblioteka osnovana je poslije Drugog svjetskog rata, 1945. godine u okviru MTRZ-a „Sava Kovačević“ .

Pratite nas

Pregledajte po kategoriji

  • Aktuelnosti i događaji
  • Audio bajke
  • Audio bajke 2
  • Bajke
  • Bajke 2
  • Dječija biblioteka
  • Knjiga sedmice
  • Književne večeri
  • Lavirint smisla
  • Leksički vremeplov
  • Poklanjamo srijedom
  • Pravopisno-gramatički savjeti
  • Saradnja sa NVO
  • Slike starih vremena
  • Sunday Book
  • Teaser
  • Tivat u nauci
  • Tivatsko književno ljeto
  • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Tivatsko književno ljeto 2023
  • Tivatsko književno ljeto 2024
  • Tivatsko književno ljeto 2025
  • Tribine i predavanja
  • Uncategorized
  • Vijesti iz biblioteke

Najnovije vijesti

Profil i stramac

Profil i stramac

12/07/2025
Od glinenih pločica do diskete i tableta

Od glinenih pločica do diskete i tableta

10/07/2025
  • O nama
  • Izbori 2023
  • Galerija
  • Kontakt

© 2023 BIBLIOTEKA TIVAT

Dobrodošao natrag!

Prijavite se na svoj račun ispod

Zaboravljena lozinka?

Vratite svoju lozinku

Unesite svoje korisničko ime ili adresu e-pošte da poništite lozinku.

Prijaviti se

Dodaj novu listu za reprodukciju

Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Tivatsko književno ljeto 2025
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2025
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt
  • Izbori 2024

© 2023 BIBLIOTEKA TIVAT