Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Dubravke Smajić “Super”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi.
B/c/h/s jezik – i onaj svakodnevni, razgovorni, ali i onaj javni – nažalost danas sve više i više (o)diše stranim riječima savremenog svijeta. Svakodnevno učestalo čujemo neke zaista potpuno nepotrebne tuđe (naročito engleske) posuđene riječi koje u posljednje vrijeme nezaustavljivo ulaze u b/c/h/s jezik Možda će se nekome činiti pretjeranim ako takve riječi proglasimo doslovce nametnicama, ali riječ super, kakva je kod nas u današnjoj upotrebi, najbolje će potvrditi kako takve riječi doslovce “usisavaju” u sebe ogroman broj različitih b/c/h/s riječi sličnog značenja. U Babićevoj “Tvorbi riječi” super je zabilježeno kao prefiks tuđeg porijekla koji ne dolazi samostalno, nego kao “vezan prefiks super-”, odnosno “prefiksalni morfem koji ne dolazi kao samostalna riječ” i navodi se uz ostale vezane prefikse tuđeg porijekla: “a-, ab-, anti-, arci-, arhi-, ark-, de-, dija-, dis-, eks-, epi-, hiper-, in-, infra-, inter-, ko-, kontra-, naj-, nak-, nuz-,ob-, pa-, para-, post-, pra-, pre-, prez-, pro-, raz-, re-, su-, sub-, super-, trans-, ultra-, un-, vice-, zak-.” Brojni primjeri tvorenicâ s prefiksom super– navode se u poglavlju o prefiksalnoj tvorbi imenicâ i pridjevâ: “super– (od lat. super ‘gore, odozgo, nad, iznad, povrh, više’). Prefiks super najčešće dolazi u pojačajnom značenju. Izriče da je ono što označava osnovna riječ u (veoma) velikoj mjeri, u značenju prefiksa nad-, naj– i osnove vele-: superbiser, superbogataš, superčovjek, supergalaksija, superjaje, superkompliment, superlula, superljepotica, supermuškarac, superneboder, supernaranča, superoklopnjača, superpravnica, superpjevačica, superpuška, superradnik, supertvrđava itd. Nekad izriče da je nešto nad, iznad čega u hijerarhijskom značenju: superarbitar, superkomisija (ob. natkomisija), superrevizija”; “Prefiks super– dolazi ispred stranih i domaćih pridjevâ sa značenjem ‘u velikoj mjeri’, ‘u veoma pojačanom značenju osnovnog pridjeva’, ali u djelimičnoj opreci s pre– koji često ima značenje ‘u prevelikoj mjeri’. Dolazi uglavnom u naučnom i publicističkom stilu. Takvi su pridjevi: superbogat, superčvrst, superdarovit, superdebeo, superekspresni, supergust, superjak, superlak, superluksuzan, supermunjevit, supernaoružan, superširok, supertajni, supertanak, superveseo, supervisok, supervodljiv”. Treba razlikovati super– kao prefiks i super kao samostalnu riječ. Kao što je iz gornjih navodâ jasno, super– je kao prefiks tuđeg porijekla zamjenjiv različitim b/c/h/s prefiksima: nad-, naj-, pre-, vele-. Ovdje se ne govori o prefiksu super-, nego o samostalnoj riječi super. Posuđenica super izvorno je zapravo latinskog porijekla, ali današnji naraštaji (osobito mlađi) tu riječi prepoznaju ponajprije kao englesku posuđenicu u b/c/h/s jezik, odnosno kao amerikanizam koji je po svojoj čestotnosti sličan izrazu O. K. Iz Klaićeva “Rječnika stranih riječi” doznajemo da je super latinizam koji izvorno ima priloško i predložno značenje: gore, odozgo, nad, iznad, povrh, više. No Anićev “Rječnik hrvatskoga jezika” ne navodi prvobitno latinsko porijeklo leksema super, nego ga bilježi kao indeklinabilni žargonski anglizam u pridjevskom značenju: izvrstan, odličan, najbolji, te u priloškom značenju: izvrsno, odlično, sjajno, na najbolji način, kao i to da super može biti imenica u značenju vrste goriva za motorna vozila. Anić dodaje još podatak o njegovoj prefiksalnoj ulozi u složenicama: “kao prvi dio riječi označava da je izraženo ili zastupljeno u najvećoj mjeri ono što je u drugom dijelu”, npr. supermomak. Uglavnom jednako tako nalazimo i u “Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika”. Još prije više od četvrt stoljeća o leksemu super u b/c/h/s jeziku pisao je Stjepko Težak u svojim jezičnim savjetnicima u dvama člancima: O supersuperlativu i Superfluentna supremacija supera. Težak ističe kako je upotreba žargonskih “sveznačnica”, kao što je riječ super, “izazvana brzopletošću, nerazmišljanjem, izbjegavanjem duhovnoga napora”. Prosuđuje da, kao i ostaloj engleštini pristigloj odnedavna u naš jezik, uzrok našoj prekomjernoj upotrebi supera pri ocjeni svega i svačega pronalazimo isključivo u modi i pomodnosti. Težak pri tome navodi zapis jedne sedmoškolke, koju su učitelji naučili misliti o jeziku: “Uobičajeno je već da se među mladima može čuti: Majica ti je super! Tvoji roditelji su super! Ti imaš super ocjene! (…) Ali nije neobično i što će reći liječnik: Pa tvoje zdravlje je super, ti si zdrav kao dren! Neće iznenaditi i riječi žene: Pa kako si našla taj posao? Super posao! Ili ako iz učiteljskih ustâ začujemo: Djeca su danas začudo bila super!, biće nam drago. Iako nam se ponekad lakše izraziti jednostavno sa ʻsuperʼ, ta riječ i nije uvijek tako pogodna. Ona osiromašuje hrvatski jezik jer ljudi sve češće zaboravljaju riječi koje su isto što i ʻsuperʼ, ali tačnije, preciznije: divno, prelijepo, šaljivo, poučno, zanimljivo, vedro, ljupko, razigrano”. Slična su promišljanja i osječkih studenatâ učiteljskog studija, budućih učitelja ra zredne nastave, koji su na zapisali vrlo opsežan, čak zabrinjavajuće dugačak niz domaćih riječi ili dobro odomaćenih tuđicâ (među kojima i brojne međunarodnice) koje super postupno sve više istiskuje iz upotrebe. Tako je jedna studentica nanizala čak 77 različitih b/c/h/s riječi i izrazâ umjesto kojih nam u različitim kontekstima, a obično svakodnevno, dolazi ta jedna jedina posuđenica – super: atraktivno, bajkovito, besprijekorno, božanstveno, briljantno, čarobno, čudesno, dinamično, dirljivo, divno, dobro, dojmljivo, dražesno, efektno, elegantno, energično, fantastično, fascinantno, fenomenalno, fino, genijalno, glamurozno, idealno, idilično, impresivno, inspirativno, interesantno, intrigantno, iznenađujuće, izvanredno, izvrsno, krasno, lijepo, ludo, maestralno, majstorski, maštovito, moćno, nadrealno, nenadmašivo, neopisivo, neponovljivo, nestvarno, nezaboravno, očaravajuće, odlično, otkačeno, otmjeno, perfektno, poetično, prekrasno, primamljivo, pristojno, profinjeno, raskošno, savršeno, senzacionalno, simpatično, sjajno, slatko, solidno, spektakularno, svečano, uglađeno, ugodno, upečatljivo, uzbudljivo, veličanstveno, veselo, vrhunski, zabavno, zadivljujuće, zanimljivo, zgodno, žestoko, živahno, žustro. Primjeri zamjenâ za samo tu jednu tuđu riječ (super) jasno govore kako su u b/c/h/s jeziku neke tuđice zapravo potpuno nepotrebne u njegovom rječničkom blagu, jer kako se pokazalo, doslovce su na štetu njegova bogatstva. “Sveznačnica” super brojne druge b/c/h/s riječi istog značenja superiorno uklanja iz naše svakodnevne komunikacije, a da toga nismo ni svjesni.
LITERATURA:
- Dubravka Smajić – “Super”, Jezik, vol. 70, no. 2-3, Zagreb 2023.
















