U Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote donosimo objašnjenje etimologije dvije riječi. Kako smo to uobičajili, jedna riječ je iz opšteg leksikona b/c/h/s jezika, a druga je bokeljski lokalizam. Ove subote to su porijeklo i smisao leksemâ brȉga i vâž.
Leksem brȉga vodi porijeklo iz italijanskog briga ‘neprilika, rasprava, svađa’. Iz istog izvora je i slovenačko brȋga. Na srpsko-hrvatskom prostoru ovaj italijanizam širio se sa sjeverozapada na jugoistok – u čakavskom narječju prve potvrde su iz XV, a u slovenačkom jeziku iz XVI stoljeća – pri čemu mu se značenje mijenjalo ukrštanjem sa domaćim refleksima praslavenskog *bergti ‘čuvati, starati se o nečem’. Italijanska riječ briga posvjedočena je od kraja XIII stoljeća i nema pouzdane etimologije. Iz italijanskog je i francusko brigue ‘svađa, borba’ (XIV stoljeće).
Vâž (u opštem leksikonu b/c/h/s jezika ‘posuda od lima za pohranu nekih prehrambenih artikalâ: šećera, kafe, soli itd.’) je posuđenica iz venecijanskog dijalekta – vaso ‘posuda’, što je refleks vulgarnolatinskog vasum, izveden od plurala vasa od poznolatinskog vās ‘sud, zdjela, tanjir’. U Dalmaciji ovaj leksem ima značenja slična kao u Boki Kotorskoj. U Betini na otoku Murter vâž znači ‘otvorena okrugla posuda (u koju se prelijevalo ulje iz ramine)’, ‘okrugla posuda različitih veličinâ i dimenzijâ’. Na otoku Iž vâž je ‘posuda od lima, limenka’. Na otoku Murter vâž znači ‘1. zatvorena limena posuda sa čepom obično od dvadesetak litarâ; 2. otvorena okrugla posuda od dvadesetak litarâ u koju je vlasnik prelijevao ulje iz ramine, četvrtaste posude u koju se cijedilo ulje iz tijeska; 3. limena konzerva; 4. saonice za izvlačenje broda na kopno i za njegovo porinuće natrag u more’. U Salima na Dugom otoku vâž je ‘limena posuda, limenka’. Na otoku Rivanj u zadarskom arhipelagu vâž takođe znači ‘limenka’. Na otoku Vrgada vᵒâž je ‘limena posuda’. Na Korčuli, pak, vâž znači ‘limena, staklena ili zemljana posuda raznih veličinâ i oblikâ’.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi – jedne iz opšteg leksikona b/c/h/s jezika i jednog bokeljskog lokalizma – vidimo se sljedeće subote.
LITERATURA:
- Marta Bjeletić, Jasna Vlajić-Popović, Aleksandar Loma, Snežana Pavlović – Priručni etimološki rečnik srpskog jezika, tom 1., A-J, Institut za srpski jezik SANU, Beograd 2023.
- Petar Skok – Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol.III, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1973.
