• tel: 032 674 588
  • email: info@bibliotekativat.me
Biblioteka Tivat
Advertisement
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Novosti
    • Tivatsko književno ljeto 2026.
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2026.
      • Tivatsko književno ljeto 2025
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Izdavačka djelatnost
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Novosti
    • Tivatsko književno ljeto 2026.
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2026.
      • Tivatsko književno ljeto 2025
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Izdavačka djelatnost
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
Biblioteka Tivat
Nema rezultata
Prikaži sve rezultate

Slobodan Šnajder – Doba mjedi

admin autor admin
27/12/2021
u Knjiga sedmice
Vrijeme za čitanje: 4 min
0
A A
0
Slobodan Šnajder – Doba mjedi
0
SHARES
66
PREGLEDI
Share on FacebookShare on Twitter

Ovog ponedjeljka  (27.12.2021.) u rubrici KNJIGA SEDMICE JU Gradska biblioteka Tivat preporučujemo sjajni roman poznatog hrvatskog pisca Slobodana Šnajdera „Doba mjedi“ (TIM Press, Zagreb 2016., drugo izdanje).

“Doba mjedi” roman je koji je- nedugo po objavljivanju i nimalo slučajno- preveden na više evropskih jezikâ. Taj roman, između ostalog, podsjeća nas na jedno opšte mjesto: o tome kako je u rukama ženâ sve bolje. Koliko god teški zadaci bili kompliment, neki od njih su i kletva: žene, usprkos sveg njihovog truda, ipak nemaju moć da okončaju rat.

Književna proza rat gotovo po pravilu slika iz ugla heroja, žrtve i svjedoka, te mahom opisuje posttraumatska stanja; samo rijetka djela predočavaju predtraumatsko stanje. U romanu “Doba mjedi” Slobodana Šnajdera perspektiva je sasvim drugačija, potpuno neočekivana i, u narativnom smislu, izuzetno efektna: riječ je, naime, data (još uvijek) nerođenom biću koje ne zna da li će mu nasumičnost istorijskih zbivanjâ ikad dopustiti da zakorači u život.

Autor “Hrvatskog Fausta” i brojnih drugih priznatih i prepoznatih dramskih djelâ, Slobodan Šnajder piše prozu na temu suštinske nemoći običnog čovjeka da upravlja sopstvenim životom; na to ukazuju i njegov prvi roman “Morendo” i zbirka pripovjedakâ “505 sa crtom”. Rat i poratno doba Šnajder tematizuje kao etički izbor i egzistencijalnu prinudu, opisujući muku lične odluke i nametnutu obavezu kolektivnog pripadanja. Dok se u “Morendu” čovjek suočava s religijom i mitom, u “Dobu mjedi “ postavljen je naspram ideologije i istorije, što ova dva različito komponovana romana čini suštinski komplementarnim. “Doba mjedi “ biografija je protagoniste koji, prateći tôk Drugog svjetskog rata, vreba trenutak da se rodi u svijetu koji njegovo rođenje onemogućuje oružanim sukobima, nasiljem, progonom i ostalim obrtima istorije. Veliki dio romana posvećen je seobama, migracijama i nasilnim izmještanjima koje rat sobom donosi. Međutim, značajan dio fabule takođe čini i drama opredjeljivanja: ideološkog, političkog, humanističkog i sudbinskog.

Premda posvećena temama ratnog stradanja i smrti u Drugom svjetskom ratu i etničkim sukobima devedesetih godinâ prošlog stoljeća, Šnajderova proza nikad ne pribjegava brutalnom naturalističkom prikazivanju nasilja, nego sve mučne scene posreduje veoma obzirno. Prozna zbirka “505 sa crtom”, već samim rasporedom kratkih pričâ, odslikava eskalaciju zla tokom devedesetih, počinjući od još uvijek mirnodopskog psihološkog pritiska nad pojedincem drugačije etničke pripadnosti, a završavajući se iživljavanjem nad leševima nakon operacije „Oluja“. Jezik i stil evoluiraju: od svedenog izraza i sažetog stila do rafiniranog, knjiškog izražavanja. Kako se lice rata izobličava u sve strašniju masku zvijeri, jezik se odriče minimalizma i svedenosti, te napreduje ka razvijenom iskazu, snažnije iskazanim mislima i slikama.

“Doba mjedi” porodična je istorija sa snažnim autobiografskim impulsom i karakterističnim metatekstualnim zamahom, koja sjedinjuje epski tôk i lirski ton. Šnajderov roman brižljivo je komponovan tekst sa lajtmotivima koji se pravilno ponavljaju i prirodno ulančavaju; sa pouzdanom matricom simbolâ u kojoj se razmatraju sudbina i identitet kao najvažnije nedoumice čovjeka dvadesetog stoljeća. Fabula “Doba mjedi” počinje gladne 1769. godine u Njemačkoj, slatkorječivim pozivom na seobu koji porodicu Kempf odvodi u Transilvaniju, bajkoliku zemlju s one strane dobra i zla. Šnajderov auktorijalni pripovjedač- dezorijentisan u vremenu i prostoru, ali, što je opet paradoksalno, zahvaćen brzacima velike priče svôg stoljeća čije smjerove i tokove ipak on sâm usmjerava- sa svoje svevideće margine stiče, kako to Šnajder u romanu kaže, „žalosni privilegij” sveznanja, ali i dalje strepi da nikada neće osvanuti u životu.

Pripovjedač je u Šnajderovom romanu dvostruka instanca: na jednoj razini dijeli glas sa nerođenima, a, sa druge strane- bez mnogo strasti, ali s priličnom dozom empatije- on komentariše zbivanja. Nerođeni proniču u događaje, ali nemaju nikakvu moć; prema mitsko-religijskoj potki na koju se Šnajder oslanja, u samom trenutku rađanja nerođeni gubi sve svoje sveznanje i postaje tabula rasa. Nerođeni su, zapravo, jedan kolektiv, zajednica obilježena strepnjom; neki od njih neće se roditi, poput jedne nerođene čiji roditelji i brat stradaju od njemačkih rafalâ u židovskom getu, ispaljenih na njih dok su iskakali iz zapaljenog stana, sa trećeg sprata. Zaborav koji nastupa sa rođenjem simbolički poručuje čitaocu da se znanje o istoriji stalno sistematski potiskuje.

„Doba mjedi“ prije svega je roman o ideološko-istorijskim bespućima dvadesetog stoljeća, kao i o tragičnoj nemoći pojedinca da se odupre žrvnju Istorije. Neobična i veoma inventivno izabrana pripovjedačka tačka- naracija iz pozicije nekog ko sa drugačije (i više) kosmičke razine promatra ovaj svijet- omogućila je Šnajderu da maksimalno upečatljivo prikaže surovu, haosnu i nestalnu prirodu i suštinu svijeta u kome živimo. Kakav je onda smisao življenja u takvom svijetu? Šnajder taj smisao vidi u- ako i naizgled beznačajnom i nevažnom- upornom suprotstavljanju tom haosu, nestalnosti i nasilju beskompromisnim humanošću i altruizmom. „Doba mjedi“ kao da ponavlja onu čuvenu Tertulijanovu izreku:“Credo quia absurdum“. Možda je to i najveći razlog zbog kojeg treba doći u tivatsku Gradsku biblioteku i posuditi ovaj roman. Jer: pažljivo pročitati „Doba mjedi“ svakako je, ako i mali, korak ka (dodatnoj) autohumanizaciji i obogotvorenju.

Sa novom knjigom-predlogom za čitanje vidimo se, akobogda, 10.01.2022.

PovezanoPostovi

Ranko Marinković – Kiklop
Knjiga sedmice

Ranko Marinković – Kiklop

31/08/2026
178
Venko Andonovski – Pupak svijeta
Knjiga sedmice

Venko Andonovski – Pupak svijeta

24/08/2026
147
Han Kang – Vegetarijanka
Knjiga sedmice

Han Kang – Vegetarijanka

17/08/2026
245
  • U trendu
  • Komentari
  • Najnoviji
NEKOLIKO NAPOMENÂ O PISANJU VELIKOG I MALOG SLOVA  (drugi dio)

NEKOLIKO NAPOMENÂ O PISANJU VELIKOG I MALOG SLOVA  (drugi dio)

07/09/2022
Porijeklo i smisao tri dalmatinska prezimena prisutna i u Tivtu

Porijeklo i smisao tri dalmatinska prezimena prisutna i u Tivtu

06/08/2023
Pravilna upotreba glagola trebati

Pravilna upotreba glagola trebati

01/01/2022
Naslovna

Izlazi nova monografija Tivat

13/05/2026
23. 9. 2023.  naš gost će biti Domagoj Margetić, autor knjige “Krvave balkanske milijarde”

23. 9. 2023. naš gost će biti Domagoj Margetić, autor knjige “Krvave balkanske milijarde”

2
Predavanje “Erotički momenat u Njegoševoj poeziji” – prof. dr Milo Lompar

Predavanje “Erotički momenat u Njegoševoj poeziji” – prof. dr Milo Lompar

1
Zašto je Zelenski Volodimir, a Putin Vladimir?

Zašto je Zelenski Volodimir, a Putin Vladimir?

1
Predavanje “Večna knjiga – U slavu 530 godina izdavaštva slovenske civilizacije” – Gost: Zoran Stefanović

Predavanje “Večna knjiga – U slavu 530 godina izdavaštva slovenske civilizacije” – Gost: Zoran Stefanović

1
Fotografije sa promocije knjige “Tvrda kora” autora Marka Brakovića

Fotografije sa promocije knjige “Tvrda kora” autora Marka Brakovića

05/09/2026
Godina i bumbit

Godina i bumbit

05/09/2026
Novi kontingent knjiga iz izdavačke kuće “Arhipelag”

Novi kontingent knjiga iz izdavačke kuće “Arhipelag”

04/09/2026
Mim i mimetika

Mim i mimetika

03/09/2026

Najnovije vijesti

Fotografije sa promocije knjige “Tvrda kora” autora Marka Brakovića

Fotografije sa promocije knjige “Tvrda kora” autora Marka Brakovića

05/09/2026
43
Godina i bumbit

Godina i bumbit

05/09/2026
88
Novi kontingent knjiga iz izdavačke kuće “Arhipelag”

Novi kontingent knjiga iz izdavačke kuće “Arhipelag”

04/09/2026
178
Mim i mimetika

Mim i mimetika

03/09/2026
156
Biblioteka Tivat

U Tivtu su se knjige sakupljale još od srednjeg vijeka uglavnom po manastirima i samostanima koji su se nalazili u okolini. Prva biblioteka osnovana je poslije Drugog svjetskog rata, 1945. godine u okviru MTRZ-a „Sava Kovačević“ .

Pratite nas

Pregledajte po kategoriji

  • Aktuelnosti i događaji
  • Audio bajke
  • Audio bajke 2
  • Bajke
  • Bajke 2
  • Dječija biblioteka
  • Knjiga sedmice
  • Književne večeri
  • Lavirint smisla
  • Leksički vremeplov
  • Novosti
  • Poklanjamo srijedom
  • Pravopisno-gramatički savjeti
  • Saradnja sa NVO
  • Slike starih vremena
  • Sunday Book
  • Teaser
  • Tivat u nauci
  • Tivatsko književno ljeto
  • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Tivatsko književno ljeto 2023
  • Tivatsko književno ljeto 2024
  • Tivatsko književno ljeto 2025
  • Tivatsko književno ljeto 2026.
  • Tribine i predavanja
  • Uncategorized
  • Vijesti iz biblioteke

Najnovije vijesti

Fotografije sa promocije knjige “Tvrda kora” autora Marka Brakovića

Fotografije sa promocije knjige “Tvrda kora” autora Marka Brakovića

05/09/2026
Godina i bumbit

Godina i bumbit

05/09/2026
  • O nama
  • Izbori 2023
  • Galerija
  • Kontakt

© 2023 BIBLIOTEKA TIVAT

Dobrodošao natrag!

Prijavite se na svoj račun ispod

Zaboravljena lozinka?

Vratite svoju lozinku

Unesite svoje korisničko ime ili adresu e-pošte da poništite lozinku.

Prijaviti se

Dodaj novu listu za reprodukciju

Nema rezultata
Prikaži sve rezultate
  • Naslovna
  • Aktuelnosti i događaji
    • Tivatsko književno ljeto 2025
    • Književne večeri
    • Knjiga sedmice
    • Poklanjamo srijedom
    • Tribine i predavanja
    • Pravopisno-gramatički savjeti
    • Leksički vremeplov
    • Lavirint smisla
    • Slike starih vremena
    • Tivat u nauci
    • Tivatsko književno ljeto
      • Tivatsko književno ljeto 2025
      • Tivatsko književno ljeto 2024
      • Tivatsko književno ljeto 2023
      • Tivatsko književno ljeto 2022
  • Izdavačka djelatnost
  • Dječija biblioteka
  • Digitalna zbirka
  • O nama
    • Naš istorijat
    • Naš tim
    • Vizija i misija
    • Naše usluge
    • Dokumenta
  • Galerija
  • Kontakt

© 2023 BIBLIOTEKA TIVAT