U Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote dajemo objašnjenje etimologije dvije riječi. Kako smo to uobičajili, jedna riječ je iz opšteg leksikona B/CG/H/S jezika, a druga je bokeljski lokalizam. Ove subote to su riječi grȉjeh i lȕk pȍr.
Apsolutno pouzdane etimologije leksema grȉjeh nema, ali ima jedna hipoteza koja se uzima kao najvjerovatnija. Po toj hipotezi grȉjeh vodi porijeklo od proširenog indoevropskog korijena *groi-su-: ‘krivina’, ‘iskrivljavanje’, ‘savijanje’, ‘odstupanje’ > ‘greška’ i srodnog *groi-z-ā, npr. letonsko grèizs ‘kos, nakriv’, ‘netačan, nepravilan, pogrešan’, ‘varljiv, lažan’, litvansko graižùs ‘iskrivljen’. Semantičke paralele upravo rečenom nalazimo u latinskom, grčkom i u sanskritu. U latinskom peccātum ‘prestup’, ‘promašaj, greška’ izvedeno je od peccō ‘pravim prestup, prekršaj’, ‘spotičem se, saplićem se’; u grčkom, pak, άμαρτία (ámartía) ‘greška, ‘neuspjeh’, ‘osjećanje krivice’ izvedeno je od άμαρτάνω (ámartánō) ‘promašujem’, ‘opraštam se’, ‘griješim’; u sanskritu pātaka– ‘grijeh’ izvedeno je od ‘pad’. U kršćanskoj eposi leksem grȉjeh dobio je značenje ‘krivica pred Gospodom’. Dokršćansko značenje glagola pogriješiti u slavenskom bilo je, pak, ‘skrenuti, udaljiti se’, a istog glagola sa česticom se – dakle glagola pogriješiti se – ‘ne dostići cilj’. Da rezimiramo: aktuelni denotat leksema grȉjeh – dakle jedno moralno stanje i jedna etička kategorija – poteklo je, uostalom kao i konceptualizacija mnogih drugih karakternih osobinâ, emocijâ i moralnih kategorijâ, od izvjesnih materijalnih datosti, tj. datosti i fenomenâ vanjskog svijeta.
Kod leksema lȕk pȍr etimološki problem predstavlja drugi dio njegovog dvočlanog naziva − pȍr. Drugi dio ovog bokeljskog dvočlanog leksema (u opštem leksikonu B/CG/H/S jezika ‘praziluk’), dakle pȍr, vodi porijeklo od italijanskog porro ‘praziluk’. Italijanska riječ porro, pak, vodi porijeklo od latinskog pōrru(m) ‘povrće’, koje se dovodi u vezu sa praindoevropskim *perso.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi – jedne iz opšteg leksikona B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma – vidimo se iduće subote.
LITERATURA:
- А.Е. Аникин – Русский этимологический словарь: Выпуск 12, Российская академия наук, Институт русского языка имени В.В. Виноградова, Институт филологии сибирского отделения, Москва 2018.
- Petar Skok – Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol. III, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1973.
- Michiel de Vaan – Etymological dictionary of Latin and the other Italic Languages, Leiden/Boston 2008.
