U rubrici Knjiga Sedmice ovog ponedjeljka preporučujemo odlični roman “Razgovori sa Vješticom” (Sumatra izdavaštvo, Beograd 2025.) mladog pisca iz Bara i našeg nedavnog gosta u okviru ovogodišnjega Tivatskog književnog ljeta Vladimira Vujovića.
Roman “Razgovori s Vješticom” Vladimira Vujovića donosi duboku potragu za umjetničkim identitetom kroz deset intenzivnih dijalogâ.
U ovom fascinantnom djelu, autor nas vodi kroz slojevite i lične razgovore glavnog junaka Vida Latinovića sa Adamom Vješticom [čije prezime ima (i) metaforično značenje]. Dijalozi se odvijaju u različitim vremenskim periodima, od 1980. do 2019. godine, oslikavajući ne samo lični razvoj umjetnika, već i društveno-politički kontekst koji ga oblikuje. Knjiga funkcioniše kao filozofska refleksija o umjetnosti, životu i duhovnosti, ali i kao putovanje kroz psihološke i emotivne lavirinte stvaralaštva.
Razgovori su tematski i stilski raznoliki, svaki predstavljajući zaseban fragment jednoga višeslojnog autoportreta.
Forma romana podsjeća na “napuklo ogledalo” – kroz fragmente se otkriva istina o umjetniku, njegovim borbama i unutrašnjim sukobima.
Tezejev brod kao metafora identitetske promjene i trajne neizvjesnosti umjetničkog poziva osvjetljava suštinu kreativnog procesa.
Naslov slike “Oblak 973” simbolično zaokružuje narativ – umjetnost kao proces spajanja uzvišenog i zemaljskog.
Kroz deset razgovorâ sa Vješticom, Vladimir Vujović istražuje unutrašnji svijet slikara Vida Latinovića – kompleksnog umjetnika u potrazi za smislom, identitetom i mjestom u svetu. Od prve stranice, roman zaranja u simboličku analizu stvaralaštva, uz brojne metafore i filozofska pitanja.
Latinović, kao metaforični Tezej, plovi kroz vrijeme i sopstvenu dušu, tražeći kontinuitet u svijetu punom raskolâ. Razgovori nisu linearni – svaki nosi specifičan ton i stil, od racionalnih dijalogâ do gotovo mističnih razmjenâ misli sa Vješticom.
Lik Vještice simbolizuje savjest, inspiraciju, ali i iskušenje, te postaje katalizator umjetnikove unutrašnje transformacije. U tom smislu, roman funkcioniše kao ogledalo savremenog umjetnika u raskoraku između tradicije i postmodernizma.
Završni razgovori, naročito oni koji se dotiču Latinovićeve smrti i posljednje slike – “Oblak 973” – stavljaju tačku na ovu introspektivnu odiseju, ali ostavljaju otvoren prostor za razumijevanje umjetnosti kao vječnog pitanja, a ne odgovora.
Roman kombinuje esejistički ton i lirsku prozu, uz finu dozu melanholije i intelektualne provokacije. Autor briljira u sposobnosti da spoji filozofiju i umjetnost sa narativom koji zadržava pažnju čitaoca do posljednje stranice.
“Razgovori sa Vješticom” su roman koji je ušao među pet najboljih romanâ u trci za NIN-ovu nagradu tekuće godine. Na književnoj večeri krajem juna – na kojoj smo sa autorom razgovarali o ovom romanu – pokušali smo predstaviti zbog čega je ovaj roman jedno uspjelo i značajno beletrističko ostvarenje. Sad vama čitaocima ostaje da se i sami uvjerite u to tako što ćete doći do Gradske biblioteke Tivat, posuditi ovaj roman i pročitati ga. S poštovanjem, glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat Miomir Abović
